'Pjesma protiv žena' Zadarskog plesnog ansambla u GKM-u
Tkonski zbornik pronađenom u samostanu Čokovac na otoku Pašmanu pored Zadra, pisan je kurzivnom glagoljicom što je i inspiracija za plesnu formu ovog scenskog djela
U sklopu IKS Festival sezone u Gradskom kazalištu mladih Split, u utorak, 25. rujna, s početkom u 20 sati, gostuje Zadarski plesni ansambl s plesnom predstavom u koreografiji Sanje Petrovski - Pjesma protiv žena. Zapis Pjesma protiv žena koji datira iz 16. stoljeća (a čiji je predložak nastao mnogo ranije) poslužio je za multimedijalno scensko djelo u kojem se isprepliću glazbene, tekstualne i plesne forme kroz aktivistički stav koji tematizira konflikt stoljetnog poimanja muško - ženskog principa življenja na ovim prostorima.
Pjesma protiv žena sačuvana je samo u Tkonskom zborniku i originalni je sastavak u osmeračkim distisima pisan ikavskom čakavštinom. Tkonski zbornik pronađenom u samostanu Čokovac na otoku Pašmanu pored Zadra, pisan je kurzivnom glagoljicom što je i inspiracija za plesnu formu ovog scenskog djela. Naime, smatra se da je glagoljica, koja je dubinski povezana sa ideološkim znakovima srednjovjekovne književnosti, nastala po modelu zbroja aureola s ikona: kružnih, kvadratnih, trokutnih i monogramskih. Prožimanjem likovnosti, figurativne i geometrijski apstraktne, s glagoljskim pismom, a oslikavanje svega navedenog kroz pokret jednim dijelom baziran na Labanovoj metodi suvremenog plesa koja koristi kvadrat i krug kao polazište za organizirano i osmišljeno kretanje, dobije se plesna forma kojom se završava i zaokružuje putovanje kroz vrijeme i prostor. Ispisivanjem teksta glagoljskim pismenima pomoću novog medija: plesa, tj. kroz tijelo, pokret, gestu, stvaraju se sekvence koje zaprimaju novu dimenziju. Predstava je strukturirana od stihova ispisanih tijelima, a svaki plesač je ujedno i koreograf koji stvara vlastitu plesnu minijaturu kao dio koncepta plesne kompozicije.
Zadarski plesni ansambl je u nekoliko navrata producirao predstave koje povezuju suvremenu scensku umjetnost s tradicijom hrvatskog područja (I. B. Mažuranić: Potjeh; Razgovor duše i tijela – prenje, Tri Marije hojehu (Tkonski zbornik), S. Škrinjarić: Plesna haljina Gdina. Ž. Maslačka), pa i konkretno zadarskog (P. Zoranić: Planine). Zadar ima bogatu kulturnu baštinu vezanu za glagoljašku književnost i crkvenu dramu. Ovaj tekst još je jedan u nizu projekata koji se oslanjaju na zapostavljenu srednjovjekovnu tradiciju zadarskog područja. Cilj jest osuvremenje scenskog prikaza publici nepoznatih i nedovoljno popularnih, a vrlo vrijednih nacionalnih umjetničkih djela u godini koja je proglašena godinom europske kulturne baštine.
Ulaznice po pretprodajnoj cijeni mogu se rezervirati u inboxu FB stranice IKS Festivala.
Koncept, izbor glazbe, režija, koreografija: Sanja Petrovski
Asistent koreografa, fotografija i video: Matea Bilosnić
Koreografi plesnih minijatura i plesači:
Patricija Gospić, Natali Perić, Rubi Ivosić, Nataša Kustura, Marta Huber
Tekst iz Tkonskog zbornika čita Tamara Šoletić
Kostimograf: Marija Šarić Ban
Krojački radovi: Veranda Stipaničev
Oblikovanje svjetla, kamera: Igor Petrovski
Oblikovanje tona: Tomislav Kraljević Šome
Grafičko oblikovanje: Igor Gluić
Snimatelj tona: Saša Miočić
