BOKO U PARIZU: Francuzima pričao o zanimljivim detaljima iz Dioklecijanovog života

BOKO U PARIZU: Francuzima pričao o zanimljivim detaljima iz Dioklecijanovog života

Poseban dio predavanja je posvetio vezama Dioklecijana i njegove palače s Francuskom

Predavanje Jasena Boke 'Dioklecijan, reformator ili progonitelj kršćana', održano je u Hrvatskom veleposlanstvu u Parizu pred brojnim zainteresiranim slušateljima. Autor Dioklecijanove biografije kroz multimedijalno predavanje upoznao je prisutne sa zanimljivim detaljima iz Dioklecijanovog života, od njegovog rođenja, vjerojatno na Libovcu pored Salone, pa do smrti u njegovoj splitskoj palači 316. godine. Bilo je govora i o Dioklecijanovim reformama i pobjedama koje su stabilizirale Rimsko Carstvo nakon desetljeća krize, a poseban je dio predavanja posvećen, po autoru, kontroverznoj tvrdnji o Dioklecijanovom progonu kršćana. 

Jasen Boko, oslanjajući se na povijesne činjenice, pokazao je da Dioklecijan u progonima kršćana koji su započeli pri kraju njegove vladavine 303. godine, nije odigrao negativnu ulogu koju mu je stoljećima kasnije pripisala Crkva. Autor biografije drži Dioklecijana jednim od najvažnijih rimskih careva koji je Carstvu produžio život svojim reformama i zaustavljanjem prodora barbara preko Rajne i Dunava i 'ocem' Splita, grada koji je zbog njegove palače i srednjovjekovnog grada uraslog u njezine zidine uvršten u UNESCO-vu listu kulturne baštine.

Poseban dio predavanja Boko je posvetio vezama Dioklecijana i njegove palače s Francuskom, podsjetivši na značaj francuskih pisaca i umjetnika koji su se bavili Splitom i Dioklecijanom. Od Adama Parižanina koji je još u 10. stoljeću redigirao postojeće legende o sv. Dujmu veze Francuza s Dioklecijanovim nasljeđem bile su vrlo snažne, a iza njih ostala je neprocjenjiva baština. Predavač je Francuze podsjetio na ilustracije palače koje je ostavio Clerisseau, u Adamovoj knjizi Ruševine palače cara Dioklecijana u Splitu u Dalmaciji, objavljenoj 1764. godine, kao i na djelo drugog velikog francuskog slikara i grafičara Louisa Françoisa Cassasa. Posljednji među Francuzima koji su ostavili značajan trag o palači bio je Ernest Hébrard čija je poznata ilustracija palače iz 1912. do danas ostala najpopularniji prikaz Dioklecijanovog doma.

Odlično posjećeno predavanje predstavilo je okupljenima Dioklecijana u manje poznatom svijetlu, a zaključeno je interakcijom s publikom i razgovorom.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare