Boris Pavelić: Feral Tribune je veći od Charlie Hebdoa koji je radio u lakšim uvjetima

Kad kažemo Feral, kažemo kritičan duh. Konstantno prešućivanje Feral Tribunea nije samo zbog svjetonazora, snaga prešućivanja leži u ambivalentnom odnosu divljenja i zavisti, jer Feral je naprosto novinarstvo. Jedna je od poruka autora knjige 'Smijeh slobode, uvod u Feral Tribune' Borisa Pavelića s promocije drugog dopunjenog izdanja.

Promocija drugog izdanja krenula je iz dupkom pune kinoteke Zlatna vrata, a uz Pavelića sudjelovali su osnivači kultnog tjednika Boris Dežulović, Predrag Lucić, Viktor Ivančić, zatim Boris te u ime izdavača Dragan Ogurlić. Tribinu je moderirao povjesničar Dragan Markovina.

Prvo izdanje od 750 primjeraka planulo je u svega 40 dana, a drugo je tiskano u 1500 primjeraka i ako je suditi po promociji u četvrtak navečer, bit će malo.

'Smijeh slobode, uvod u Feral Tribune' je na 700 stranica bogato ilustrirana epopeja o 25 godina kultnog političko-satiričkog lista Feral Tribune. Autor podrobno opisuje fenomen Feral Tribunea od dana nastanka davne 1983. kao humorističkog podlistka Nedjeljne Dalmacije pa sve do gašenja samostalnog tjednika 2008. godine te objašnjava važnost Feral Tribunea za vrijeme u kojem je izlazio, kao i za današnjicu.

- Jedan od  motiva zašto sam pristupio pisanju knjige je taj što je Feral gurnut na marginu. Možda bi netko bolje napisao, ali nitko nije htio pa sam ja. Feral Tribune je veći od Charlie Hebdoa koji je radio u lakšim uvjetima. Također, jedan od motiva je i grižnja savjesti što nisam tamo radio - kazao je među ostalim Pavelić.

Autor nipošto ne smatra da je knjiga spomenik Feralu, nego polazišna točka za otvaranje drugih pitanja, poput odnosa Splita i Ferala, a kako je Markovina primijetio, ovom knjigom se i ruši mit da je kvaliteta tekstova i tjednika opadala prema koncu izlaženja.

- Ovo nije spomenik Feralu, ne daj bože! Feral je bio atipičan projekt za hrvatsko novinarstvo, i utoliko se nadam da će biti platforma za raspravu, nipošto za kanonizaciju. Ako te kanoniziraju, prvo te falsificiraju - istaknuo je i Ivančić.

Na upit događa li se Feralu kao pokojnom Miljenku Smoji, da je veličan nakon godina negiranja, Ivančić je ustvrdio da se prema književniku, novinaru i satiričaru uspostavlja mitološki odnos.

- Raspravlja se o ulici ili spomeniku, a nema doktorata na temu njegovih djela. Nema kritike, mi veličamo ili gazimo, nema zaprimanja - zaključio je Ivančić.

Višestruko nagrađivani novinar je kazao i da su Split i Feral imali sustanarski život, osjećaj je bio kao da su pali s Marsa.

- Obožavam ovaj grad, nikada ne bih otišao iz njega, ali Feral i Split nisu bili suživljeni koliko su mogli - kazao je Ivančić.

Današnji mediji su, kazao je, miks marketinga i žurnalizma, a kritički govor će se maknuti iz novinarstva. Društvena kritika će postojati, ali će dolaziti van novinarstva.

Također, naveo je, mediji imaju samo privid moći. 

- HDZ je držao medije '99.godine, pa je izgubio izbore - podsjetio je.

Prisjetili su se akteri i kako je Ivančić mobiliziran nedugo nakon objavljivanja poznate naslovnice 'Jesmo li se za to borili' s Tuđmanom i Miloševićem u krevetu.

- Viktor je jedinstvena pojava. Na papiru ima ljudi koji nisu bili u ratu, a njega nema nigdje iako je bio neko vrijeme u 4. gardijskoj brigadi - prisjetio se Dežulović jednog svog navoda.

Pavelić je više puta govorio kako je Feral moguć već danas s obzirom da je dnevna novina kvalitetom niža nego što je bio Feral, kada bi sva trojica bili u Slobodnoj, a Ivančić glavni urednik, na što je Ivančić duhovito primijetio.

- To je pametno što im nije palo na pamet - odbijao je svaku pomisao ostajući dosljedan sebi. 

Prisjećali su se novinari nekih od kultnih reportaža, poput Dežulovićeve iz Vukovara, intervjua, otkrivanja niza zločina, korupcija... Isto tako, i paljenja Ferala na Pjaci o kojem u 'mainstream' medijima nije zabilježeno ni slovo. Je u Feralu.

- Feral su bili ljudi koji su ga radili i ljudi koji su ga čitali - kazao je Lucić.

Prisjećali su se kreativnosti, iskrene međusobne kritike u kojoj nije bilo taštine, nego samo želja da satira bude što bolja, u čemu su i uspijevali.

Sve su pritiske lakše podnosili, čulo se na tribini, jer su funkcionirali kao pokret otpora ozbiljnog tima, pogona od 20-30 ljudi koji su davali svoj maksimum i bili su u svemu skupa.

Pavelić je kazao i da je Feral najbolji primjer što može učiniti loša, zla i podla vlast.

- Iz HDZ-a, ponajprije iz kabineta Tuđmana navukao se odij javnosti na Feral. U jeku rata, 1992.godine Feral je nagrađen u Hrvatskoj, priznata mu je vrijednost. Zabilježen je izvještaj Olge Ramljak pun divljenja s dodjele nagrade. A onda je krenulo... - istaknuo je Pavelić.

Markovina je prisnažio da ni lijeva koalicija nije bila naklonjena Feralu, pa je tako pokojni Ivica Račan nagrađivao nezavisne medije, ali ne i Feral.

- Nitko nije imao iluzije kakav je Račan. Sve je zapravo kontinuitet - dodao je Pavelić.

Pavelić je naveo i da je nasljeđe Ferala u kulturi još živo, posebice u glazbi, u medijima manje, a u društvu gotova da ga nema i da se to mora promijeniti.

- Mnogo toga je ostalo neispričano i nadam se da će biti još. Ali najprije, treba Feral pokazati, pa onda usvojiti kao civilizacijski doseg - poručio je autor naglašavajući da su novinari Ferala i umjetnici i esejisti.

Jednom je Lucić odgovorio na upite hoće li opet Feral osvanuti:' Nemojte zazivati Johnnyja, napravite svoju Azru', a na tribini je rekao i da ne ovisi pokretanje samo o njima, te da bi volio vidjeti više novih Ferala, i kako bi to izgledalo u raznim medijima, od glazbe, kao što to rade TBF ili Dubioza kolektiv, pa nadalje.

Kako nije nedostajalo zafrkancije na promociji, tako se i publika uključila s duhovitim primjedbama o tome što im je značio Feral.

Ipak, ostala je zabilježena i jedna ozbiljna zahvala feralovcima od gospođe iz publike:

- Bilo nam je lakše živit čitajući Feral. Znala san da nisan luda i da znan mislit - poručila je osnivačima satiričnog tjednika, Viva Ludež(i).

Za promociju knjige je, dodajmo, zaslužna Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura Plus i izdavačka kuća Adamić.