Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Elvis Bošnjak predstavom 'Barcelona' hrabro zakoračio u nepoznato

Elvis Bošnjak predstavom 'Barcelona' hrabro zakoračio u nepoznato

Na sceni amfiteatra Doma mladih 26 polaznika PlayDrame izvest će 55-minutnu improvizaciju

Glumački studio kazališta PlayDrama u četvrtak s početkom u 21 sat izvest će svoju drugu premijeru, improvizaciju 'Barcelona' prema ideji i u režiji Elvisa Bošnjaka.

U predstavi će u amfiteatru Doma mladih 26 polaznika različite dobi i zanimanja izvesti 55-minutnu improvizaciju koja nastaje i razvija se pred očima gledatelja.

Nakon što je ansambl Glumačkog studija kazališta PlayDrama izveo prošle godine 'Ilijadu' Bošnjak navodi kako su se malo opuštali gledajući kako se je gluma razvijala na filmu, kako su se estetike mijenjale i  kako su se glumačke tehnologije nadograđivale. 

- Meni je osobito zanimljiva poetika Luisa Bunuela jer stavlja svoje likove u naoko obične situacije koje zbog nekog apsurdnog pomaka u poimanju stvarnosti postanu neobične. Kako inače jako volim talijanski neorealizam i Bunuelov nadrealizam uzeo sam ih kao polazišne točke iz kojih ćemo krenuti u novi projekt - otkriva Bošnjak.

Nisu odmah znali kamo će ih sve to odvesti, ali kaže, prepustili su se struji pa što bude.

- Istovremeno smo radili na raznim tehnikama improvizacije osobito se služeći Maisner tehnikom, s kojom su me upoznali Ksenija Zec i Saša Božić i na tome sam im neizmjerno zahvalan. Članovi ansambla našeg Glumačkog studija su uistinu vremenom postali pravi majstori improviziranja jer na tome rade već punih pet godina - istaknuo je.

U slaganju priče za Barcelonu krenuli su od filma Luisa Bunuela 'Anđeo uništenja'.

U tom filmu, nakon zabave ljudi ne mogu izaći iz sobe, iako za to ne postoji nikakav konkretan razlog. Oni psihološki ne mogu napustiti prostoriju.

- Bunuel je tim filmom kritizirao buržoasko društvo koje je inertno, površno i nesklono bilo kakvoj promjeni, pati od nedostatka empatije. Mi smo to pokušali malo razviti... - pojasnio je.

Ukratko, priča započinje tako što grupa putnika kreće autobusom u Barcelonu. Svi su veseli i puni očekivanja. Međutim, autobus se zaustavlja i vozači i turistički vodič traže od njih da napuste autobus jer su došli na posljednju stanicu. Oni se nalaze usred nepoznate šume, vani je mrak. Vozači tvrde da će po njih doći drugi autobus, ali putnici svejedno ne žele izaći. Tada se u autobusu počnu događati neobične stvari. Oni pokušavaju i žele izaći iz autobusa, ali vani je nešto što ih plaši više no ostanak u autobusu, bez obzira što će ta odluka za njih biti pogubna.

Osobitost ove izvedbe je u tome što je ona od početka do kraja improvizirana. Izvođači imaju određene zadatke, improvizacijske točke koje su za njih obvezatne ali unutar njih se ponašaju slobodno, iz karaktera koji su naznačeni. Imaju vrlo težak zadatak da priču disciplinirano vode dalje ali da se drže metoda improviziranja. Također moraju održati žanr i zastupati određenu kazališnu estetiku. 

- Kao voditelj ove improvizacije ja im uživo dajem upute i ponekad ne znaju koga ću izvući da nastavi dalje - iznio je.

Postoje mnogi improvizacijski teatri u svijetu i u Splitu smo također gledali predstave koje su nastajale iz improvizacija, ali Bošnjak kaže da ne zna, odnosno da nije čuo za slučaj da je ovako veliki broj ljudi  improvizirao cijelu predstavu od početka do kraja bez i jedne napisane rečenice.

- Ovdje se naravno izlažemo velikim rizicima, jer ovisimo o trenutku i treba zbilja biti jako koncentriran no time je izazov veći a izazov je ono što me uvijek u kazalištu najviše veseli - zaključio je umjetnički voditelj kazališta PlayDrama.

Ako treba smisao ove predstave smjestiti u jednu rečenicu onda možemo reći da je to priča o ljudima koji radije ostaju u okolnostima koje su za njih loše ali koje su im poznate nego da iskorače u nepoznato. To je priča o strahu koji je naš najveći neprijatelj. Koliko nas radi poslove koje ne voli, ili ostaju u lošim brakovima ili drugim nepovoljnim okolnostima zbog straha od promjene?

Vaša reakcija na temu