Foto: Studio Testudo
INTERVJU Alen Munitić: Vrijeme je da Grad Split odluči što će s FMFS-om, vjerujem u konkretnu podršku gradonačelnika

INTERVJU Alen Munitić: Vrijeme je da Grad Split odluči što će s FMFS-om, vjerujem u konkretnu podršku gradonačelnika

Potpisima ćemo institucijama dokazati da ljudi žele da kino na Bačvicama ostane kino

Završio je jubilarni Festival mediteranskog filma Split. Direktor Alen Munitić sa suradnicima i ovu godinu ima razloga za zadovoljstvo, iako održan u nikad težim financijskim uvjetima bogati program je publika, kao i obično, nagradila velikim odazivom. Oboreni su svi rekordi. Odavno, zapravo, pozivnicu za FMFS ne treba slati. Posebna priča je fenomen oživljavanja kina, vraćanja publike pred velike ekrane. Dok su mnogi naricali nad sudbinom kinematografije, jedan mladić iz Splita vođen entuzijazmom i ljubavlju je pokazao kako kina itekako mogu živjeti.

- Istina, sve veći broj ljudi je svake godine, ali posebno drag mi je jedan 'detalj': kad smo imali izmjene programa zbog kiše se namjestilo da smo imali tri kina koja rade paralelno i sva puna - Bačvice, kino Tesla i kinoteka Zlatna vrata. Na radni dan uspjeli smo napuniti tri kina, to nam je dobar znak da možemo razmišljati o tome i da povećavamo program, naravno sve koliko nam budu dozvoljavala financijska sredstva u budućnosti - govori nam Alen Munitić uvodno.

Split ove godine nije imao proračun, u HAVC-u su bila previranja, odužio se izbor ravnatelja i donošenje odluke o podrškama festivalima. Koliko Vam je realno naškodila takva financijska nesigurnost?

- Da, s jedne strane Grad nije imao proračun, a s druge strane nije bila dobra situacija u HAVC-u, pa su ti rezultati došli dva tjedna prije početka Festivala. Iako nismo štedjeli na programu, mi kao vodstvo moramo potegnuti neku crtu i reći što je najvažnije. Ja znam da bi bilo super da je ovdje mnogo gostiju, kao što su prethodnih godina dolazili inozemni autori, jer je to važno za grad i u tom smislu se osjetilo. Ali, doveli smo autore kratkih filmova na koje i stavljamo fokus. Znam da publika uvijek voli i veliki je interes za dugometražnim programom, ali mislim da bit Festivala postaje da gledamo ono što nemamo nigdje drugo priliku vidjeti, a to su kratki filmovi. 

Moram ovdje naglasiti da samo mi i Zagreb film festival kratkim filmovima dajemo novčanu nagradu. To je naš program koji guramo, prikazujemo ih u 'prime timeu' i tim ljudima zapravo znači kada imaju premijere na Festivalu. 

Možemo reći da ste donijeli odluku da ne štedite na programu, odnosno da publika ne osjeti taj problem s financijama koji nije ovisio o vama kao organizatoru?

- Upravo tako. Iznimno sam i ponosan što smo dali publici da glasa i da budu žiri za dugi program. 

Čak 80 posto je ocjena većih od 4,1, na što smo baš ponosni jer je nagradila teži program u smislu da su odlični filmovi, ali koji se bave ozbiljnim temama. To nam je drago jer Festival zaista radimo za publiku. Ne da nismo odlučili rezati na publici, nego smo  čak odlučili i produžiti jedan dan. I svidjelo nam se da je Festival počeo u četvrtak, sve je bilo intimno. Nadam se da ovih deset dana ostaje u godinama ispred nas...

Koliko je teško danas organizirati festival? Prošla su vremena kad je festival bio mjesto gdje neki film možeš pogledati samo tu. Danas je situacija ipak drukčija.

- Kad smo pokrenuli Festival, tada se takav tip filma nije mogao vidjeti u redovnoj distribuciji. Mislim da je veliki rezultat svih nas zajedno koji organiziramo filmske festivale da smo uspjeli razviti publiku, odnosno probuditi interes jednim drugačijim, nezavisnim tipom filma i to se vidi po tome i što barem 60 posto ovogodišnjeg programa kojega smo mi prikazali će doći nekada redovno u kina.

I upravo to je važno. Iako festival više nije mjesto gdje ljudi vide film koji neće imati priliku vidjeti, naše iskustvo gdje se mi i zbog drugog projekta Kino Mediteran bavimo distribucijom filma je zapravo da festival pomogne plasiranju filma u kino.

Primjera radi, film koji smo lani kupili s Isabelle Huppert 'Sve što dolazi' je lani bio apsolutni hit na Festivalu, a kad smo ga u treći mjesec ove godine pustili u redovnu distribuciju on je stvarno odlično odradio. Oko 3 tisuće gledatelja u kinima, tada je bio i najgledaniji europski film u kinima. 

Dakle, jasno je da se mijenja uloga festivala?

- Festivali počinju imati tu neku drugu ulogu koja nije više u smislu samo tu možete vidjeti određeni film, ali svi skupa radimo da se podiže broj gledatelja na nezavisnim programima u kinima što je jako bitno. U Hrvatskoj je HAVC uspio napraviti ogroman iskorak digitalizacijom i opremanjem 50-ak malih nezavisnih kina koji svi prikazuju taj nezavisni tip programa i osjete se rezultati. 

S druge strane, jedan od razloga zašto guramo kratke i srednje filmove je zato što se ne mogu vidjeti i to stvori super kombinaciju: kako publika uspije naći nešto za sebe i kako film dođe do publike.

Kad ste spomenuli HAVC, očekujete li možda neke zaokrete, promjenu smjera ili upliv politike? 

- HAVC je stabilan i uvijek nam je bio podrška. Vjerujem da će nastaviti dosadašnji svoj rad ne bojim se upliva politike jer u cijeloj situaciji su filmaši pokazali zajedništvo koje je podržao i novi ravnatelj Daniel Rafaelić.

FMFS je posljednjih godina i nezaobilazno mjesto mnogih političara. Ostala mi je u sjećanju i izjava današnjeg gradonačelnika Andre Krstulovića Opare na Facebooku, tadašnjeg savjetnika predsjednice, koji je rekao u stilu 'Ovo je Split kakav želim'. Imate li kakva očekivanja od Krstulovića Opare što se tiče FMFS-a, ali i nezavisne kulturne scene uopće?

- Istina je da su mnogi dolazili i podržavali i nadam se da će se podrška i nastaviti i sada kroz djela, a ne samo kroz fizičku prisutnost. Mislim da sigurno od novog gradonačelnika možemo očekivati podršku. Prvo mi kao kulturni djelatnici sigurno ćemo imati mogućnost da znamo kad razgovaramo s nekim da se razumije u ono o čemu govorimo, što je jako bitno i mislim da će to u konačnici biti dobro.

Inače, podržao nas je Krstulović Opara i ove godine, nažalost nije mogao doći na otvorenje, ali dobili smo pismo podrške. Uostalom, kako ste rekli, on je i prošle godine dok nije bio službeni kandidat slao lijepe poruke. Vjerujem da će pomoći 'Splitu kakvog želi' jer deseti je festival i zaokružili smo jednu cjelinu. Vrijeme je da se potegne jedna crta i da zajedno s Gradom i s ostalim institucija kažemo 'okej, postigli smo jedan cilj, zaokružili smo jedan period i festival mora ići dalje'. 

Kamo dalje?

- Baš u tom smislu gdje želimo ići i što želimo razvijati imali smo jednu radionicu namijenjenu projektima u razvoju. Organizirali smo je uz pomoć programa 'Kreativna Europa' koja nam je financirala predavačicu. Sudjelovalo je 10 projekata, u tri dana su se razvijali neki novi filmovi. Imali smo super podršku od partnera Uje koji je pobjedniku, najboljem filmu u razvoju, dodijelio novčanu nagradu od 10 tisuća kuna. Taj bi iznos trebao pomoći da se film i realizira do sljedećeg Festivala. To je jedan od smjerova kamo želimo ići.

Kad bismo upali u val da svake godine imamo radionicu iz koje nastaje film to bi bio ogroman doprinos lokalnoj kinematografiji i promociji našeg grada. Film koji je pobijedio, inače, redateljice Silve Čapin i producentice Ree Rajčić je film čiji scenarij se bazira na jednoj duhovitoj i ironičnoj priči o turistima. Osim što će ovdje biti sniman i baviti se aktualnom tematikom, voljeli bismo da Festival počne davati odskočnu dasku za projekte koji dolaze. Pokazalo se koliko publika voli lokalnu produkciju i kako je lipo onda tim autorima napraviti premijeru na domaćem terenu.

Spomenuli ste nove projekte i ideje. U ovom kontekstu moramo se osvrnuti na jednu od Vaših izuzetnih ideja, uz FMFS, koje su se pokazale dobitne i napravile gotovo čudo. Oživjeli ste kina diljem Dalmacije projektom Kino Mediteran.

- Prije pet godina smo pokrenuli Kino Mediteran i moram priznati da mi je teško reći koji mi je projekt draži. To je meni kao da netko pita koje dite volite više. Međutim, ono što je kod Kina Mediteran posebno je činjenica da smo mi prije pet godina krenuli na način da Festival ode u ta mjesta i bude tri dana i otiđe. Mi smo dobili takav prijem publike, otkrili toliko predivnih zatvorenih i napuštenih ljetnih i zimskih kina da nam je bilo jasno da nije poanta da Festival ide na put, nego da postoji način da ljudima vratimo kino.

I evo, pet godina kasnije imamo situaciju da od 28 gradova, devet smo opremili. S tim što smo ih opremili uz pomoć Ministarstva kulture i HAVC-a znači da oni stalno imaju opremu i da mogu raditi zimi i ljeti i da mogu prikazivati najnovije komercijalne filmove. Mi se trudimo da 50 posto bude kulturni, nezavisni program što ljudi super prihvaćaju. Primljeni smo u Europa Cinemas što je ogromna stvar jer oni traže dosta velike postotke prikazivanja i broj gledatelja. Tako smo 2016. godinu  završili s 23,5 tisuće gledatelja na 500 projekcija. S ovim prosjekom gledatelja se kina u velikim gradovima teško mogu pohvaliti, a naš rezultat je i značajan ako uzmemo u obzir koliko su to mali gradovi. Najveći grad nam je Imotski, pa Hvar, a nakon toga niti jedan grad nema više od tisuću i pol stanovnika. Ta društvena vrijednost Kina Mediteran je zaista posebna.

Dok smo pričali o problemima s proračunom i recimo financijskom neizvjesnošću FMFS-a, rekli ste mi da je drukčija praksa s Kinom Mediteran...

- U kontekstu financiranja projekata je zanimljiva  činjenica da smo od određenih institucija poput Zaklade Kultura nova dobili i višegodišnju potporu za Kino Mediteran. Upravo kad imate dugoročniju potporu od institucija onda možete i točno planirati što raditi do 2020 .godine dok s Festivalom ne znaš što ćeš imati pa je teže. Zaista se nadam da će i ta podrška prema Festivalu krenuti na bolje jer znamo što možemo...

Na samom kraju, FMFS je ove godine pokazao i dodatnu svijest, dok je Banovina godinama prepuštala Ekranu da ubire novac, iako je prostor na Bačvicama u gradskom vlasništvu, pokrenuli ste potpisivanje peticije o zadržavanju osnovne namjene: kinoprikazivanje.

- S potpisima ćemo ići prema institucijama da dokažemo da ljudi žele da kino ostane kino. Nije nam bitno čiji će prostor biti, nego da se zaštiti namjena kina s obzirom da živimo u nekim vremenima gdje komercijalno ulazi u svaku poru društva. Štogod bilo, nadam se da će inicijativa uspjeti i da će se prepoznati od strane vlasti. Vjerujem da će ostati kino. Ne samo na zadovoljstvo FMFS-a, ovdje zapravo FMFS nije bitan, bilo je kino prije nas i bit će nakon... 

Kad se okrenete unazad, što Vam je prva asocijacija, na što ste ponosni? 

- Mi stvarno radimo za publiku i to se prepozna. Često nas ljudi pitaju koja je vaša tajna uspjeha, a ja mislim da je u tome što ljudi osjećaju da radimo iskreno tako da mi je to pobjeda. Kad smo krenuli prvih godina morali smo raditi i neke programske kompromise, poslije je bilo drukčije jer s vremenom publika počne vjerovati kakav program imate. Ponosan sam na to, na naš odnos s gledateljima, to je najveći rezultat. Dok imaš publiku, ima smisla.

Gdje vidite FMFS i Kino Mediteran za pet godina?

- Nadam se da ćemo kroz sljedećih pet godina kroz Kino Mediteran revitalizirati još neke nove gradove i da ćemo početi s ulaganjem u infrastrukturu samih ljetnih i zimskih kina u suradnji s našim lokalnim partnerima. Što se Festivala tiče, nadam se da ćemo moći početi dovoditi nove programe. Ne samo dugometražne filmove i kratke, nego i nove lokacije za nove programe. Puno je potencijalnih programa i ideja, reći ću samo da me golica južnoamerička kinematografija koja je vrlo bliska mediteranskoj. Bilo bi super imati jedan takav program. 

Osim toga, definitivno bih htio da uspijemo zarolati tu priču produkcije filmova jer mislim da je to velika reklama za nas, za naš grad. Znamo što je Game of Thrones donio, naravno da ne možemo kratke i nezavisne filmove uspoređivati s tim, ali u konačnici oni odu na dosta festivala i dobiju puno nagrada, a sve je to promocija za naš grad i Dalmaciju.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare