INTERVJU Fra Stipica Grgat: Naši zborovi i orkestar pravi su ambasadori glazbene kulture Splita i županije, ali mlade to sve manje zanima
Ćakula za bolji Split Piše: Tomislav Alujević Grgas / nezavisni gradski vijećnik

INTERVJU Fra Stipica Grgat: Naši zborovi i orkestar pravi su ambasadori glazbene kulture Splita i županije, ali mlade to sve manje zanima

Gradski vijećnik Tomislav Alujević Grgas predstavlja ljude za koje smatra da ih je vrijedno čuti

Nakon razgovora sa Sinišom Viđakom, u nastavku serijala s putovanja selimo prema kulturi točnije prema glazbenoj kulturi. Iako putovanje nije isključeno i u glazbi, mi ćemo ipak zaploviti samo glazbenim notama. I sam svjestan kako je teško organizirati pjevački zbor odlučio sam se ovaj put predstaviti zborove Župe Gospe od Zdravlja. 

Sjećam se još kao školarac, ako si želio poslušati pravi zbor i uživati u glazbi dovoljno je bilo otići na misu u Gospe od Zdravlja nedjeljom u 19 sati. Nije nepoznato da su u zboru pjevali mnogi pjevači iz Kazališnog zbora te je biti na toj misi osim sakralnog bio i izniman svjetovni glazbeni događaj.

Želim danas predstaviti njegovog zborovođu fra Stipicu Grgata koji zajedno sa sestrom Zorislavom uspješno vodi ovaj zbor već dugo godina, ali i dječji zbor, zbor mladih te i orkestar Župe Gospe od Zdravlja. Posebno me dojmila pasioniranost, odvažnost i hrabrost fra Stipice koji se ne boji na repertoar staviti i takve genije svjetske glazbe kao što su Mozart, BachHandel, Vivaldi, Saint-Saëns, Palestrina, Victoria… te smatram da mi je dužnost, čast i zadovoljstvo takvu osobu prezentirati u ovom članku. Osim što je izvanredan zborovođa, fra Stipica je i skladatelj te svojim opusom doprinosi obogaćivanju glazbene baštine kako franjevačke provincije tako i našeg grada.


Fra Stipica, recite nam malo o povijesti zborova Gospe od Zdravlja u Splitu?

- Pjevački zbor u župi Gospe od Zdravlja postoji od samog početka pastoralnog rada franjevaca na Dobrome. Kakav je taj zbor u početku bio nemamo jasnih podataka, ali da je bio to je sigurno. No, tijekom vremena, kako je rasla vjernička zajednica tako se razvijao i zbor. Zbor su kroz povijest vodili isključivo glazbeno nadarena braća franjevci. Neki su od njih, u većoj ili manjoj mjeri, bili za tu službu stručno osposobljeni. Neki su se čak bavili skladanjem. Za to postoje i arhivski dokazi. Kako se u Splitu sve snažnije razvijao glazbeni život, posebice od osnutka gradskog zbora 'Zvonimir', to je dakako doprinijelo i kakvoći pjevanja u crkvi na Dobrome. Prema fotografijama koje posjedujemo s početka dvadesetog stoljeća, vidljivo je da je uz zbor u nekim prigodama nastupao i manji orkestar. 

No izgradnjom nove crkve (1936.) stvorene su nove mogućnosti pastoralnog života u crkvi na Dobrome, kako vjerničkog tako i kulturnog. Uprava Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja pravovremeno je uočila potrebu za glazbeno osposobljenim franjevcem koji bi podigao kakvoću crkvene glazbe u toj vjerničkoj zajednici, koja je tek 1946. dobila status Župe Krista Kralja, a 1976. preimenovana u  Župu Gospe od Zdravlja. Tako je godine 1937. poslan na školovanje na papinski institut u Rimu mladi svećenik fra Anđelko Milanović. Po završetku studija crkvene glazbe, kao diplomirani glazbenik on je 1946. godine preuzeo vođenje glazbenog života u crkvi na Dobrome. Premda nije dugo djelovao, on je uz ostalo osnovao prvi pjevački zbor mladih.


Njega je 1952. godine naslijedio fra Stanko Romac. Iako nije bio stručno osposobljen, fra Stanko je dugo i uspješno vodio crkveni zbor u našoj crkvi. Velikom zauzetošću uspio je nabaviti i nove orgulje. Nakon njegova odlaska, orguljašica s. Zorislava Radić i ja smo preuzeli župski mješoviti zbor, dječji zbor i VIS Gospa od Zdravlja. Nedugo nakon toga (1994.) osnovali smo Mješoviti zbor mladih i Komorni orkestar, koji djeluju neprekinuto do danas. U najnovije vrijeme osnovan je i ženski zbor nazvan 'Zbor majki' u kojemu djeluju majke naših mladih pjevača, dječjeg zbora i zbora mladih. Tako danas u okviru crkve i samostana Gospe od Zdravlja djeluje šest glazbenih skupina: Mješoviti župski zbor, Mješoviti zbor mladih, Dječji zbor, Zbor majki, VIS Gospa od Zdravlja i Komorni orkestar.

Ovdje valja istaknuti da su naši zborovi i orkestar pravi ambasadori i promicatelji glazbene kulture grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije u domovini i inozemstvu. Oni su u inozemstvu imali mnoge i vrlo zapažene nastupe, primjerice u Njemačkoj (München, Wolfratshausen, Köln, Berlin, Wuppertal, Stuttgart, Sindelfingen, Esslingen, Frankfurt/n.M.), Italiji (Rim, Termoli, Kruč - među Molizanskim Hrvatima), Austriji (Salzburg, Graz, Bleiburg, Gradišće-među Gradišćanskim Hrvatima), te u  našim mnogim gradovima i selima.

Valja istaknuti da su naš Mješoviti zbor mladih i Komorni orkestar 2014. godine, u prigodi dvadesete obljetnice neprekinutog djelovanja, nagrađeni s dvije prestižne i značajne nagrade, nagradom Grada Splita i nagradom Splitsko-dalmatinske županije za unaprjeđenje zborskog pjevanja u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.


Postoji li interes kod mladih ljudi za zborskim pjevanjem i na koji način ih motivirate da se priključe jednom od Vaših zborova?

- S gorčinom mogu ustvrditi da je interes za zborskim pjevanjem veoma opao. Kao nikada do sada mladi su okupirani mnogim drugim izazovima od onih najpovršnijih do onih: studirati i istovremeno negdje honorarno raditi da bi se 'ubilo' koju kunu. U ekonomskim problemima u kojima se država nalazi, mladi su prisiljeni tražiti barem nekakve financijske izvore. To ih prisiljava da uz studij pronađu neko privremeno radno mjesto. Rezultat takvih procesa je nemogućnost dolaska na probe pa čak i na nastupe. Stoga je danas užasno teško mlade motivirati za takav oblik druženja i odgovornosti.

Koja je razlika između župnog i svjetovnog zbora?

- U prvom redu jedan i drugi zbor imaju dvije strane medalje. Župni zbor ima taj privilegij da svake nedjelje ima javni nastup, dok svjetovni to nema. Ona druga strana je pitanje kakvoće pjevanja. Naime crkvenom zboru se je teže pripremiti za takve nastupe jer je nedjelja od nedjelje vrlo mali odmak, dočim se svjetovni zbor priprema čitavu godinu dana za jedan ili dva nastupa.  

Kakva je situacija sa zborskim pjevanjem u Splitu?

- Situacija je vrlo teška. Činjenica da u Splitu, pa i županiji jedva imamo nekoliko zborova, osobito mladih, vrlo je bolna. Ona je istovremeno dobar pokazatelj stanja u kakvom se trenutno nalazimo. Ako uz prethodno rečeno dodamo još da državne institucije teško izdvajaju određena pa i najmanja sredstva za te skupine, onda i sami voditelji nemaju ni motiva, a ne vide ni smisao svojih napora. Crkveni je zbor u takvim okolnostima donekle u prednosti jer ga u dobroj mjeri podržava vlastita župa.

Što biste preporučili gradskoj upravi da napravi po pitanju razvijanja zborskog pjevanja i uopće glazbenog amaterizma u gradu?

- Ne znam ni sam što bih tu rekao. Držim, ipak, da bi bilo potrebno da se jednom nađu svi maestri zborovođe Splita i županije na jednom sastanku s predstavnicima kulture Grada i Županije pa da u jednoj široj raspravi rasvijetle određena pitanja i nedoumice, pa da se vidi što tu ne štima. Ako nam je stalo do mladih, onda bi trebalo povesti računa o svemu tome. Mladi su nositelji budućnosti života grada i šire društvene zajednice, oni su oni iz čijih se redova regrutiraju pjevači u zboru HNK, u klapama i drugim pjevačkim skupinama, ali ako se već od djetinjstva s njima ne radi i ako ih se ne okuplja, odakle će se u budućnosti spomenuta kultura grada Splita hraniti? Ne znam.

Osim vođenjem zbora Gospe od Zdravlja bavite se i prikupljanjem i zapisivanjem glazbene baštine te ste izdali i nekoliko knjiga?

- Moja Franjevačka provincija je prije osam godina poduzela sjajan projekt i to u zadnji čas, a taj je: pokušati prikupiti sve stare crkvene napjeve iz naših župa, stručno ih obraditi i tako ih oteti zaboravu. Da bi se to ostvarilo okupila se grupa stručnjaka muzikologa, etnomuzikologa, znanstvenih dopisnika HAZU, crkvenih glazbenika, jezikoslovaca, kojima je povjerena spomenuta zadaća. Mene su izabrali za snimatelja, notografa i glavnog urednika.

Prva faza takvih istraživanja je najprije terensko snimanje u pojedinim župama, a onda slijedi transkripcija i stručna obrada koja slijedi zakonitosti najsuvremenijih znanstvenih i muzikoloških metoda. Nakon takvoga četverogodišnjeg rada, objavljen je u enciklopedijskom formatu Prvi svezak te edicije. Javna kritika ocijenila je taj rad najvišom ocjenom. Daljnji petogodišnji rad je iznjedrio Drugi svezak koji je nedavno ugledao svjetlo dana, a na Trećem svesku smo već počeli raditi i nadamo se da će za nekoliko godina i on biti objavljen. U njemu će biti zastupljeni svi notni zapisi pohranjeni u našim arhivima, uglavnom zagrebačkim, koje su prethodni muzikolozi, od Božidara Širole iz 1934. godine do Stjepana Stepanova iz 1974. godine ili rukom zapisali ili snimili na magnetofonsku vrpcu. Tim ćemo Trećim sveskom privesti kraju ovaj velebni projekt koji je uistinu predragocjen, jer je njime u zadnji čas spašeno neprocjenjivo blago naše duhovne pjevane baštine.


Bavite se i skladanjem. Tko su Vam uzori, čiji se utjecaj najviše može osjetiti u vašim djelima?

- To da se bavim i skladanjem uzrok su okolnosti u kojima se svaki zborovođa tijekom svoga rada nalazi pa i ja. Naime, pojave se takve situacije kad Vam treba skladba takvoga i takvoga tipa, a ne možete je baš takvu naći u literaturi. Onda pokušate sami riješiti stvar. Tako sam dugo godina radio u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji za potrebe školskoga mješovitog zbora koji sam kao profesor vodio, a tako radim i ovdje sa zborovima i orkestrom Gospe od Zdravlja.

O uzorima nije lako govoriti. Nama je naš profesor iz kompozicije u Berlinu govorio da uvijek pogledamo kako je to Bach radio, ali ne težiti biti kao Bach. Onda bi to bila imitacija ili plagijat. Ovako svaki je čovjek individua za sebe koja u sebi nosi ono što mu je Bog darovao i ako to što u sebi osjeća stavi na papir, u note, onda je to on, a ne netko drugi. Od drugoga se može samo učiti.

Ono što je posebno kod Vas je da često koristite orkestar, a na repertoaru se ne libite staviti najveće majstore klasične glazbe kao što su Bach, Mozart, Handel, Vivaldi, Saint-Saëns, Palestrina, Victoria… ali i naše autore. Što za Vas znači promocija glazbe majstora svjetske glazbene baštine?

- Crkvena glazba je neprocjenjivo blago i bogatstvo. U njoj su veliki doprinos dala najveća imena koja ste naveli, ali i mnoga druga. Zašto posežem za takvim djelima, osnovni je razlog što naš zbor to može pristojno izvesti, a u suradnji s orkestrom sva ta glazba poprima uzvišeniji oblik i ljepotu. Bila bi ogromna šteta ne izvoditi takvu glazbu koju nazivamo svjetskom.

Što planirate sa zborom Gospe od Zdravlja?

- Ove godine padaju neke važne obljetnice u našoj Župi i samostanu. Naime, osamdeseta obljetnica izgradnje crkve i sedamdeseta obljetnica Župe Gospe od Zdravlja. Plan nam je za tu prigodu na jesen izvesti 'Kantatu Gospi od Zdravlja' za soliste, zbor i orkestar, koju je 1971. godine skladao hrvatski skladatelj Boris Papandopulo. Ona je praizvedena prije 45 godina i sad će ovo biti druga izvedba, a izvest će je opet solisti, zbor i orkestar HNK iz Splita. Naravno, i naši će zborovi imati svoj doprinos tim jubilejima. Sada, međutim, moramo najprije odraditi naše gostovanje i nastupe u Salzburgu, među našim iseljenicima u Austriji za što se intenzivno pripremamo.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare