Foto: Goran Perojević INTERVJU Nela Sisarić: Preko kulture Sunca prema EU projektima

INTERVJU Nela Sisarić: Preko kulture Sunca prema EU projektima

Znate li koliko je projekata prijavljeno na natječaj Grada Splita za sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti? Prošla su samo dva projekta, a bilo je novca za njih trideset!

S Nelom Sisarić, plesnom koreografkinjom, kreativnom direktoricom  IKS festivala i osnivačicom dječjeg Studija za igru, pokret i ples Kinkin,  popričali smo o budućnosti projekata koje uspješno vodi, o problemima s kojima se susreće nezavisna scena, ali i brojnim mogućnostima koje se nude.

 Iz Vaše perspektive, što nedostaje Splitu na području kulture?

- Veća izdvajanja iz gradskog proračuna za kulturu! Grad Split se pokazao kao velik potencijal. Upravo o tome bi naš gradonačelnik trebao ozbiljno razmisliti. Dom mladih je samo korak od pozicioniranja u EU fondu kao budući centar nezavisne kulture i oaza za razvoj kreativnih industrija i poduzetništva u kulturi. Budući da prostor Doma mladih dijeli dosta korisnika i udruga civilnog društva, a ujedno nije upisan u Registar kulturnog dobra kako bi išao na obnovu infrastrukture kulturne baštine, trebalo bi razmisliti o njegovoj namjeni. Danas u svijetu postoje suvremeni i napredni modeli zajedničkog korištenja prostora poput 'coworking' prostora. Prvi takve vrste na Jadranu, Coin Zadar prostire se na 340 metara kvadratnih, a u Ljubljani je to Poligon, nekadašnja tvornica duhana i prostire se na 800 kvadrata, IMPACT HUB u Zagrebu predstavlja laboratorij društvenih i kulturnih inovacija koji je na neki način poseban brand jer takvih coworking prostora ima u više od 49 država diljem svijeta. Upravljanje takvim coworking prostorima također je inovativno, recimo po strukturi Coinom iz Zadra koordinira Grad Zadar uz više partnera. Ovaj je prostor moguće dobiti za stalno, ali i povremeno korištenje, a kriteriji korištenja ovog prostora su na webu. Jasno je da u programsko upravljanje Doma mladih treba uključiti i civilni sektor iz područja kulture. Mislim da Platforma Doma mladih s jako vrijednim programom može doprinijeti razvoju društveno kulturnog centra unutar prostora Doma a cijela infrastruktura može sadržavati prezentacije kulturno-umjetničkih sadržaja, razmjenu umjetničkih programa, te postati relevantan prostor za razvoj kreativnih industrija i poslovnih ideja u kulturi i kroz kulturu. Svakako posebnu pažnju pri aplikaciji na EU fond treba posvetiti studiji izvodljivosti i dobro utemeljiti isplativosti korištenja scene Amfiteatra koja je srce ove jedinstvene građevine.

U svijetu postoji tri tisuće takvih prostora, prvi na Jadranu je takav prostor dobio Zadar. Takav prostor, izgrađuje zajednicu profesionalaca koji putem mikro-umrežavanja i udruživanjem društvenih, profesionalnih i materijalnih resursa surađuju i sinergijski vraćaju uloženi trud i ideje svim članovima zajednice - građanima. Ako želimo vidjeti da takav prostor ostvaruje svoj najveći potencijal, izdvajanja za kulturu iz gradskog proračuna moraju se povećati. Nezavisna scena se već pokazala kao izuzetan partner. Sve ove godine uspijevali smo pronaći financije iz drugih izvora, pisali i međunarodne aplikacije, naučili smo razmišljati strateški, poduzetno, obučeni smo za pisanje i provedbu EU fondova. Ono što nedostaje jest zajedničko djelovanje prema tom cilju!


Kako biste ocijenili splitsku nezavisnu scenu i gdje vidite najveće probleme, a gdje mogućnosti?

- Pokušam izbjegavati riječ 'problem' u govoru, više volim riječ 'izazov'. Nezavisna scena je kultura koja je samoživa, tvrdoglava, uporna. Smatram da nam nedostaju ozbiljne evaluacije. Potrebno je sagledati tko i uz koliku financijsku potporu može napraviti kvalitetan program, nakon čega se postiže kratkoročan učinak, a tko može ostvariti dugotrajan utjecaj. Iz istog razloga, IKS festival ove godine postavlja cijelu svoju arhivu on line. Mislim da imamo što pokazati. Ali svakako najveći izazov vidim u riziku. Onaj trenutak kad se bacaš na prsa za jedan projekt u koji ćeš uložiti sve, jer će ti se vratiti stostruko. Jako cijenim tu hrabru poduzetnost kod ljudi. To je akterima s nezavisne scene najveća mogućnost kreacije, koja svakako dolazi s raznim izazovima jer svaka nova ideja mora pobijediti svog Apofisa, da bi ponovo zaživjela. 

Živimo u Splitu, koji je izgrađen na kulturi Sunca, a simbolički cijela umjetnička scena živi u potkapacitirana, u podzemlju. Moj najveći izazov bio je napraviti festival uz vrlo ograničena sredstva od strane Grada, i uopće ne znam je li to više moguće ostvariti na međunarodnoj razini. Međunarodne predstave se dogovaraju i organiziraju minimalno šest mjeseci prije početka manifestacije, jer se radi o turnejama u koje se ili uklopite ili ne. IKS festival je potreban, publika je to pokazala u više navrata, a moji dosadašnji uspjesi u provedbi dokazuju ustrajnost i kvalitetan program. 

Koliko je potrebno da Grad prepozna dobru ideju ili još preciznije, koliko je potrebna podrška Grada?

- Pa ako se bavite kulturom, apsolutno je potrebna podrška Grada! Evo, recimo ja imam prijedlog za suradnju s Gradom na jednom EU fondu transnacionalne suradnje ADRION kojemu je rok u ožujku i o tome sam već razgovarala sa Službom za gospodarstvo i EU fondove. Naime, budući da ubrzo gubimo prostor u najmu u privatnom vlasništvu u kojem provodimo godišnje aktivnosti IKS festivala - umjetničke programe, rezidencijalne projekte, ali i vodimo studio za suvremeni ples za djecu, mlade i odrasle, prijavili smo se na natječaj za zakup gradskog prostora u Varošu. Iskreno, dobili smo prostor na neviđeno. Ispostavilo se da prostor prokišnjava, da su sve instalacije u lošem stanju, da se krov sanirao prije nekoliko godina ali bez ikakvog efekta te je upitno imaju li ti radovi garanciju. Drugim riječima, prostor nema tehničke uvjete da bi se u njemu mogla obavljati ikakva djelatnost, a rad s djecom nikako ne bih preporučila. Mogla sam jednostavno zahvaliti Gradu i objasniti da takav prostor nisu ni trebali dati na natječaj, ali što sam zapravo napravila? 

Prvo sam pronašla državni fond koji sufinancira do 40 posto obnove i sanacije krovišta iz područja energetske učinkovitosti s mogućnošću korištenja obnovljivih izvora energije, tj. solarnih ćelija. Potom sam nazvala Konzervatorski odjel u Splitu koji mi je objasnio da postavljanje solarnih panela do sada nije bilo moguće na krovišta u zaštićenom području i da je to propisano Pravilnikom te me uputili istražiti nove suvremene metode i tehnologije postavljanja savitljivih solarnih ćelija na kupe, što sam i napravila. Nažalost, nisam ih pronašla u Hrvatskoj, ali jesam u Italiji. Nadalje, došla sam do saznanja da je upravo talijanska regija Marche jedna od vodećih regija u Italiji koja iskorištava obnovljive izvore energije i da je regija Marche (dakle, područje oko Ancone) upravo koordinator i voditelj tog EU projekta City_SEC. Ovaj projekt obuhvaća europske regije u kojima je manji broj gradova i općina potpisao inicijativu 'Sporazum gradonačelnika' i namjerava doprinositi uklanjanju društvenih, administrativnih i zakonskih prepreka koje stoje na putu povećanja korištenja obnovljivih izvora. Dobro je poznato da je Ancona grad prijatelj Splita, no u ovom projektu regije Marche, koja je gotovo 'preko puta' Splitu, partner iz Hrvatske je Istarska razvojna agencija! 

Budući da je IKS festival zajedno s Talijanskom zajednicom partner u suradnji sa Teatro Marche i INTEATRO Festivalom na EU projektu ADRION-a na području kulture, nazvala sam ih i doznala da cijela Regija Marche na području starih gradskih jezgra dopušta isključivo solarne ćelije u obliku kupa. Sljedeće što sam je napravila jest da sampotaknula hrvatske dobavljače da istraže mogućnosti tržišta i najjeftinije ponude iz inozemstva.

Pokrenula sam akciju ka jednoj pozitivnoj promjeni, pronašla dva fonda, od kojih je jedan EU fond koji dozvoljava provedbu manjih pilot projekata kao primjere dobre prakse dok drugi financira 40% potpore za sanaciju zgrada iz državnog proračuna. Suradnja je na osovini Split - Ancona i sigurna sam da bismo mogli pokrenuti sjajne stvari u zagovaranju promjena zakonodavstva na važnom području energetske učinkovitosti, a građanima i ustanovama putem projekata bismo ponudili uštedu! Znate li koliko je projekata prijavljeno na natječaj Grada Splita za sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti? Prošla su samo dva projekta, a bilo je novca za njih trideset! Dosta je prijava otpalo upravo zbog nemogućnosti postavljanja solarnih panela u zaštićenim područjima.

Mi predlažemo suradnju tijekom obnove krovišta zgrade u Varošu u vlasništvu Grada Splita na području energetske učinkovitosti koja bi bila prva dobra praksa korištenja obnovljivih izvora energije u staroj gradskoj jezgri u Splitu uz pomoć suvremene tehnologije postavljanja savitljivih solarnih ćelija na kupe i paralelno razgovaramo s Anconom o kulturnim projektima za EU projekt ADRION. Vidjet ćemo možemo li surađivati s Gradom jer je tu potrebna volja viših instanci. Ja svakako ne odustajem lako, a Varoš nam se sviđa.


Pokrenuli ste Kinkin - Studio za igru, pokret i ples. Što vas je motiviralo na taj, možemo reći, pionirski potez? Kakve su reakcije djece i roditelja?

- Svi moji projekti dožive transformacije i ujedno su svi pionirski potezi. Radi se zapravo o jednom pionirskom projektu, ili ako hoćete djetetu, al ono ima puno permutacija. Nekoć je to bio projekt XONTAKT koji je pokrenuo/izrodio prvu peticiju za obnovu Doma mladih u 2011. kada još nitko nije vjerovao u taj projekt a mi smo znali da je moguć.Danas IKS festival, zatim Kinkin, sad su to možda obnovljive energije i solarne kupe u staroj gradskoj jezgri. Ja iskreno ne znam što meni sve to treba, to je čudan motor koji imam i nikada mi nije dosadno. Nikada nisam bila nečiji politički igrač, ali sam uvijek radila za svoj grad i za našu bolju kulturu. Primjerice, kada je izašla prva verzija Kulturne strategije, bila sam u Beču na stipendiji Ministarstva kulture - EUNIC za mlade lidere u kulturi, i nisam se mislila trenutak, već sam razgovarala sa tvrtkom Razbor. Kada je kolegica Andrijana Parić rekla da je zainteresirana za suradnju,a kreativan tim to potvrdio također, proslijedila sam dalje kontakte.

Kad vizualiziram da će moja djeca iz Studija za igru pokret i ples raditi u prostoru koji koristi obnovljive izvore energije u Varošu ili suvremenu tehnologiju u budućem centru Doma mladih, osjetim vatru koju nitko ne može ugasiti. Oni su mi trenutno najvažniji. Njihovi roditelji mi daju veliku podršku i hvala im na tome. Vjerujem u pametno, sposobno i suvremeno društvo. U našem studiju osjeća se dobra vibracija, nismo uspavani, radimo na puno projekata. Jednostavno razmišljamo suvremeno i kao takvi smo prihvaćeni od strane roditelja. Jako mi je tužno kada vidim da naše ideje plaše ljude samo zato jer ih ne razumiju.Trenutno idem na dodatne edukacije iz EU fondova i poslovne komunikacije na engleskom u ustanovi za obrazovanje odraslih Maksima sa sjajnom profesoricom Anom Mladinom, koju ovom prilikom preporučujem. Motivira nas uvijek iznova na učenje i usavršavanje.

Kinkin je 'dijete' Međunarodnog festivala suvremenog kazališta – IKS festivala koji je osvojio publiku. Dobitnik je i nagrade publike koju dodjeljuje ugledni portal Teatar.hr, ove godine je bio nominiran… Nema sumnje da je prepoznat i cijenjen, ali nas zanima što je potrebno za realizaciju IKS festivala? Prepoznaje li Grad važnost jedinog kulturnog događanja ove vrste?

- IKS festival do sada je moj najveći projekt i njegove aktivnosti traju tijekom cijele godine kroz program Inovativne kazališne scene Split i operativnu podršku Zaklade Kultura nova koja nam omogućuje dva radna mjesta ove godine, najam prostora, umjetnički honorar za nekoliko suradnika na projektima te trošak smještaja gostiju. Jedno radno mjesto je u netto iznosu 3.500 kuna, no s obzirom da ugovor o najmu za prostor imamo kao 'domaćinstvo', od svoje plaće izdvajam i za sveukupne režije studija. Drugo radno mjesto moramo otvoriti u rujnu i do tada se nadam pronaći novi prostor za rad. Moram naglasiti da projekt podržan od Zaklade Kultura nova ne financira naš međunarodni festival već samo popratni program koji se održava tijekom cijele godine, na nacionalnoj razini, s raznim mrežama s kojima smo u suradnji i koje su također podržane od strane Zaklade.Riječ je o Mreži za izvedbene umjetnosti koja priprema velike izvedbe kroz 2016. godinu na temu antifašizma i mreža Kliker s kojom planiramo aktivnosti upravo na području razvoja suvremenog plesa za djecu. Kao organizacija odvojili smo se od projekta Platforma Doma mladih jer nam je uvijek bilo važno podržati prvenstveno lokalnu produkciju i nismo željeli ulaziti u njihovu upravljačku strukturu, niti koristiti tu financijsku potporu kao poligon za nadopunjavanje našeg programa. Stoga je jasno da se nalazimo u nezavidnom položaju. 

Za međunarodni festival potrebno je dovesti umjetnike iz Europe. Dobre predstave koje mogu privući publiku u HNK Split ukoliko su zbilja suvremene i nude nešto posve novo. Takve predstave imaju svoju cijenu. Prošlogodišnje otvaranje u HNK Split samo za umjetnički honorar stajalo je 30.000 kuna. Ovaj grad već ima dva filmska festivala koji od Grada dobivaju stotinjak tisuća kuna, s nama to nikad nije bio slučaj. Ako želimo još jedan međunarodni festival, i to suvremenog kazališta, morat će se iznaći sredstva. Ja sam već nekoliko puta dokazala da imam mogućnost nadogradnje kroz razne financijske potpore, ali bez potpore Grada nemoguće je kvalitetno raditi i održavati međunarodne partnere. 

Kako ga zamišljate u budućnosti?

- Postavit ćemo cijelu arhivu XONTAKTA i IKS festivala na posebnu web stranicu. 2016. godinu željela bih posvetiti onim imenima koja će pomoći da se naša misija i vizija nastave kroz vrijeme.

Iza svakog uspješnog muškarca krije se uspješna žena, kažu, a iza uspješne žene – nitko! Šalu na stranu, tko Vam je najveća podrška u radu?

- A tko drugi nego opet - Hrvoje! Hvalim ga gdje stignem, kad ne ide obrnuto! Šalu opet na stranu, mi smo jedan jako neobičan par. Oboje smo nezavisni jedan od drugoga a opet se mnogo poštujemo i volimo. Tu je naravno i maca Meksi koja nas pazi. Strašno smo tvrdoglavi, volimo biti uvažavani s obzirom na naša postignuća, volju, upornost i rezultate i ljuti nas kada nas prestignu manje sposobni samo zato što se nekome dodvoravaju. Oboje smo osjetljivi na nepravdu, volimo pomoći drugima i nemali broj puta stavljali smo tuđe prije svojih potreba, što se baš nije pokazalo plodonosnim. Funkcioniramo kao nekonvencionalan par, i kao takvi ste uvijek malo drugačiji. Kada je došao trenutak da ozakonimo vezu, Hrvoje je htio zabavu za prijatelje, a ja sam htjela to proslaviti u krugu naših užih familija pa nam ni jedno ni drugo nije pošlo za rukom. Inače, prošla me volja za zabavama. To dolazi u obzir  samo u javnom prostoru i to za plemenit cilj. Rijetko se svađamo, a kada do toga dođe tada je to prava oluja. Mislim da zapravo jedan drugoga dobro usmjeravamo i treniramo. U horoskopu smo jarci, oboje. 

Kako se snalazite kao žena u svijetu kulturne politike?

- Nije uvijek ugodno, iako mi je drago kad naiđem na pametne ljude koji mogu saslušati i cijeniti moj savjet a još mi je draže prihvatiti tuđi prijedlog. Nekoć su žene često imale problem sa mnom, valjda je bila riječ o ljubomori i zavisti. Srećom, sad sam okružena pravim ljudima, suradnicama i kolegicama. Inače, dolazim iz familije koja je još prije sto godina imala prvu surogat majku. Moj predak u Podgori nije mogao imati djecu sa svojom zakonitom ženom pa je pisao caru Franji Josipu može li ozakoniti dijete sa sluškinjom kao njegovo. I tome svjedoči i carski pergament. U ono vrijeme obje žene su živjele zajedno i odgajale petoro djece s prapradjedom i već tada smo bili drugačija obitelj, ali s puno solidarnosti, tolerancije i razumijevanja među ženama. Zanimljivo je da su obje žene došle same na tu ideju, iako je praprapradjed bio dobar frajer. Dobro su se slagale, i živjele su zajedno i nakon njegove smrti. U okružju takvog razumijevanja među ženama želim raditi, voditi plesni studio i na kraju odgajati vlastitu djecu.Tako da sam definitivno malo slobodnijeg i otvorenijeg svjetonazora -  za prava žena da odlučuju o svom tijelu, za pravo izbora, za dostojanstvo žene u radu, za umjetnu oplodnju i za integraciju sposobnih i poduzetnih žena u društvo umjesto stigme. Iako to nije područje moje borbe. 

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare