Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Izložba u Selcima: Pogledajte dvjestotinjak Biblija na raznim jezicima i pismima Siniše Vukovića

Izložba u Selcima: Pogledajte dvjestotinjak Biblija na raznim jezicima i pismima Siniše Vukovića

'Kip Biblije – tijelo jezikâ sa sviju kontinenata' otvorena je u salonu na Pjaci do sredine kolovoza

Središnji događaj Kulturnog ljeta u Selcima na Braču dogodio se užežin blagdana mjesne zaštitnice i Dana Općine, kad je u temeljito obnovljenom izložbenom salonu na Pijaci svečano otvorena izložba 'Kip Biblije – tijelo jezikâ sa sviju kontinenata', autora 'domaćeg sina' Siniše Vukovića. Izložba predstavlja kolekciju od 200-tinjak Biblija na oko 100 jezika i pisama koje su u Vukovićevu kućnu biblioteku došle doslovce sa sjevera i juga, s istoka i zapada Zemljine kugle. Prošle je godine ova izložba prvotno bila postavljena u Gradskoj knjižnici Marko Marulić u Splitu, u okviru 'Dana kršćanske kulture', a zatim je proljetos bila izložena i u Državnom arhivu u Vukovaru gdje je također izazvala veliku pažnju. 

Organizatori su Općina Selca, Župski ured Selca i Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Splitu, čiji je Vuković predsjednik u drugom mandatu. Nakon prigodnih i čestitarskih riječi župnika don Andra Ursića i načelnika Općine Selca Ivana Marijančevića, autor je publici kazao kako je na ovu ideju o kolekcioniranju Biblija došao sasvim spontano za vrijeme hodočašća u Rimu 1997. godine, baš s mjesnim župskim Zborom Krista Kralja, kojega je sam utemeljio još 1996. godine i bio mu na čelu kao dirigent čitavu jednu punoljetnost. Dok su svi kupovali sebi suvenire u vidu gipsanoga pape ili koloseuma, Vuković je kao 'čovik od libra' sebi kupio jednu neobičnu knjigu s neobičnim pismom: bila je to Biblija na hebrejskom jeziku. 

Budući da su brački hodočasnici svaku večer tog rimskog tjedna igrali nogomet s bogoslovima iz Argentine, jer su zajedno bili smješteni u salezijanskom prihvatilištu, pa vidjevši 'suvenir' hebrejsku Bibliju južnoamerički duhovnici odlučili su se pokloniti Vukoviću i argentinsko Sveto pismo na španjolskom. Nakon toga su Biblije počele pristizati u Selca posredstvom dolazaka stalnih gostiju iz Poljske, Češke, Slovačke, Njemačke, Nizozemske, a i sam tada već kolekcionar putujući diljem Europe kao operni kritičar kupovao je Biblije u zemljama koje je pohodio. Dakako, širinu lepeze od Azije preko Afrike do Južne Amerike pokrivali su brojni prijatelji ili iseljenici.

Ono na što je Vuković posebno ponosan jest vlasništvo nad gotovo svim izdanjima Biblije na hrvatskom jeziku. Nedavno je uspio pribaviti skupo izdanje Biblije Bartola Kašića, najstarijega hrvatskog prijevoda, koji je tiskan tek 1999. godine u Njemačkoj. Ima i pretisak prvog objavljenog izdanja Svetog pisma Matije Petra Katančića iz 1831. godine (2016.), koje je u šest knjiga dvojezično na latinskom i hrvatskom bilo objavljeno u Budimu. Vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler objavio je pet knjiga Novoga zavjeta na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće, a u Vukovićevoj kolekciji nalaze se Evanđelje po Mateju (1895.), Evanđelje po Marku (1896.) i Evanđelje po Ivanu (1902.). Na ovoj izložbi, pored svega ovoga, može se vidjeti i originalno izdanje Novoga zavjeta u prijevodu Franje Zagode iz 1925. godine, te trosveščano izdanje Svetog pisma Ivana Ev. Šarića (1941. – 1942.). Svi kasniji prijevodi izloženi su u Selcima, počevši od tzv. Zagrebačke Biblije iz 1968., koja ove godine slavi 50. obljetnicu objavljivanja, i prvi je cjeloviti svetopisamski tekst objavljen u Hrvatskoj (svi raniji su iz Budima, Beča, Sarajeva ili Madrida). Zanimljiva su i izdvojena izdanja, poput starozavjetne Pjesme nad pjesmama u prijevodu Nikole Milićevića, kao i one iz pera fra Ivana Štambuka, koji je zasebno objavio i Psalme uz opširne komentare. Ovdje su i evanđelja, te Apokalipsa u prijevodu Tomislava Ladana, kao i brojna protestantska izdanja Biblije na hrvatskom jeziku, te srpskom, slovenskom, bosanskom, pa čak i crnogorskom. 

Koga zanima vidjet će i 30-ak Svetih pisama na neobičnim i egzotičnim jezicima i pismima koji se govore, ili su se govorili na Filipinima i Japanu, Kini i Južnoj Koreji, na Tajlandu i Indoneziji, zatim njih više iz Indije, Nepala, Pakistana, Afganistana, Irana, Gruzije, Armenije, Saudijske Arabije, do niza afričkih jezika u Alžiru i Nigeriji (yoruba, efik, igbo), te lokalnim jezicima iz Južnoafričke Republike, Botswane, Zimbabwea, Kenije, Somalije i dr. Zastupljeni su gotovo svi europski jezici, te niz izdanja na ćirilici (Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Azerbajdžan, Bugarska, Makedonija, Srbija).

Izložbu 'Kip Biblije – tijelo jezikâ sa sviju kontinenata' nadahnutim govorom otvorio je novozaređeni bračko-hvarsko-viški biskup msgr. Petar Palić. Prigodno slovo i čestitku autoru uputio je i umirovljeni hvarski biskup msgr. Slobodan Štambuk, također Selčanin. Izložba će bit otvorena do sredine kolovoza.

Vaša reakcija na temu