Josip Šurlin: Ljudi prema prostoru moraju stvoriti odnos, a Splićani kao da nisu svjesni što se događa
Sve je na nama studentima. Ne možemo računati da će Grad ili netko drugi za nas nešto napraviti
Centar Splita se zatrpava turističkim lokacijama. Nedostaje nam osvješćivanja o ovome problemu. Umjesto kritičkog promatranja ljudi tu činjenicu uzimaju zdravo za gotovo - rekao nam je Josip Šurlin, student UMAS-a čija je izložba 'Premijere 48: Tranzicije' trenutačno postavljena u centru Zlatna vrata, a čiji radovi eksperimentiraju s prostorom i materijalima.
Šurlin smatra da u gradu nedostaje više umjetničkih sadržaja koje bi i sami studenti trebali organizirati te je naveo i problem manjka prikladnih prostora za produkciju i izlaganje djela suvremene umjetnosti.
- Neki prostori u gradu koji se koriste za izložbe nisu adekvatni zbog svoje strukture i organizacije kojima previše konkuriraju izloženim radovima. Nedostaje neutralnijih prostora poput Multimedijalnog kulturnog centra ili Galerije umjetnina. Iako možda MKC izgleda na neki način sirovo, on je kao jedan plato koji može primiti različite radove i različite medije - drži Šurlin.
Ovaj student diplomskog studija slikarstva u klasi prof. Gorkog Žuvele mišljenja je da je sve na studentima, posebno onima Umjetničke akademije i povijesti umjetnosti, te da se za umjetnost i za poziciju mladih u društvu sami studenti trebaju (iz)boriti.
- Nema druge, ne možemo računati da će Grad ili netko drugi za nas nešto otvoriti ili napraviti. I da otvori, to se ne bi održalo bez našeg angažmana. Nije to samo tako u Splitu, već i u drugim gradovima.
Naslov izložbe u Zlatnim vratima jest Tranzicije i prema riječima umjetnika radi se o jednom minimalističkom predmetnom pristupu kroz koji izražava kritiku stvarnosti, užurbanosti, populizma i konzumerizma.
- To utječe na ljude, jako je snažno. Dosta sam kritičan prema tim stvarima jer one zatupljuju, pretvaraju ljude u konzumente, ovisnike. Znanje je bitan faktor i potiče ljude da se kritički odnose prema tome. Inače ljudi vjeruju svemu onome što vide na reklamama. Bitno je to sve osvijestiti... - poručuje 22-godišnjak.
Tema Šurlinovih radova je odnos stvarnosti i prostora, čak i onog virtualnog koji je danas izrazito prisutan. Uloga prostora potencirana je i postavom radova bez ikakvih okvira, dijelom obješenih po zidu, dijelom polegnutih na podu, što je također sugestivno.
- Ljudi prema prostoru moraju stvoriti odnos, prilagoditi se tehnologiji i onome što ona donosi u ovom vremenu - poručuje Josip Šurlin, čija se izložba može posjetiti do 27. veljače.
