Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Književna večer povodom obilježavanja 125. godišnjice rođenja Tina Ujevića

Književna večer povodom obilježavanja 125. godišnjice rođenja Tina Ujevića

Publika će imati priliku uživati u skladbama Arsena Dedića i dokumentarnom filmu Tomislava Sabljaka i Željka Senečića

Povodom obilježavanja 125. godišnjice rođenja velikog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića, Dramski studio Ilirik i Hrvatska udruga Benedikt organiziraju  književnu večer u klaustru samostana sv. Frane u Splitu, u utorak 5. srpnja, s početkom u 21 sat. U sklopu književne večeri na kojoj sudjeluju Silvana Dragun, glumci Marijan Grbavac i Ivana Giove Župa, publika će imati prilike uživati u interpretacijama Ujevićeve poezije, skladbama Arsena Dedića i dokumentarnom filmu Tomislava Sabljaka i Željka Senečića (2005.). 

Tin Ujević je rođen 5. srpnja 1891. u Vrgorcu. Prva tri razreda osnovne škole polazio je u Imotskom, a ostatak u Makarskoj. U Splitu upisuje klasičnu gimnaziju i neko vrijeme boravi u bogoslovnom sjemeništu. Zatim odlazi u Zagreb na studij hrvatskog jezika i književnosti, klasične filologije i filozofije na Filozofskom fakultetu. Tin je kao Matošev učenik pripadao buntovnom naraštaju  hrvatskih intelektualaca, a zbog svojih vatrenih govora i članaka nekoliko je mjeseci proveo i u zatvoru. U ranoj studentskoj fazi bio je pravaš, a zatim se okreće Beogradu i borbi za ujedinjenje južnoslavenskih naroda. 1913. odlazi u Pariz, a nakon šest godina se vraća u domovinu.

U Beogradu je boravio nekoliko puta, a 1925. je bio protjeran. Nakon progonstva, od 1929. godine nastupa njegova boemska faza kada prekida sve političke veze s Beogradom i potpuno se posvećuje pjesništvu. Ubojstvo hrvatskih zastupnika u Skupštini 1928. i šestojanuarska diktatura 1929. zasigurno su prethodile takvoj odluci. Ovdje ćemo spomenuti njegovu plodnu splitsku godinu 1930., kada je u Jadranskoj pošti  objavio oko 125 kritičkih tekstova, podlistaka i eseja. Tijekom boravka u Splitu objavio je dvije knjige eseja 'Ljudi na vratima gostionice' i 'Skalpel kaosa'.  Nakon uspostavljanja Nezavisne Države Hrvatske radio je neko vrijeme kao prevoditelj u Ministarstvu vanjskih poslova. Po završetku rata  komunistička vlast ga je potisnula iz javnog života i tek je 1954. godine objavljena njegova zbirka pjesama 'Žedan kamen na studencu', iako je za tisak bila pripremljena već 1945. godine. Tin Ujević je umro u  Zagrebu 12. studenog 1955. godine. Većinu svojih književnih pogleda objavio je u esejima 'Oroz pred Endimionom' te 'Sumrak poezije'. Neke od najpoznatijih njegovih zbirki su: 'Lelek sebra', 'Kolajna', 'Auto na korzu', 'Ojađeno zvono', 'Skalpel kaosa', 'Ljudi za vratima gostionice' i 'Žedan kamen na studencu'. Iako za života nije dobio nijednu književnu nagradu, danas se mnoge književne nagrade zovu njegovim imenom. O Tinu Ujeviću snimljeno je nekoliko filmova. Njegovim pjesničkim opusom bio je inspiriran Arsen Dedić, bard zagrebačke škole šansone (1938.-2015.).

Vaša reakcija na temu