Komentar Nele Sisarić: Za odgovornu kulturu bez štrapanja!

Komentar Nele Sisarić: Za odgovornu kulturu bez štrapanja!

Kreativna voditeljica IKS Festivala piše za Dalmatinski portal

Imamo saborske zastupnike, te strane koje su u mogućnosti sastaviti Vladu i sasvim sigurno podijeljeno društvo. Dvije desne stranačke opcije odavno su zauzele startnu poziciju za nastavak igre. Socijaldemokrati nakon završnog harakirija prihvatili su poražavajući rezultat u već gotovom scenariju unaprijed dobivenih izbora ali i propuštene te epske šanse za pobjedom i to nakon što se prošla Vlada pokazala nesposobnom. Sasvim sigurno uskoro možemo očekivati i novog lidera ili ukoliko se lijeva strana raspodijeli, neku novu ljevicu koja će biti SDP-u ono što je Most - HDZ-u - pomladak sastavljen od stručnih ljudi, ali lijevog svjetonazora. Što bi se reklo - napokon prava ljevica.

No, dok čekamo da se to dogodi, krenimo redom tamo gdje smo stali, a rekla bih kod Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u Hrvatskom saboru koja obavlja poslove utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona na području znanosti, kulture i obrazovanja i zaustavljene Kurikularne reforme, i koja je na sjednici u svibnju diskutirana pred Odborom sa zaključkom da je unutar iste potrebno razmotriti pristigle primjedbe i prijedloge iz stručne i javne rasprave i implementirati one prijedloge koje Ekspertna radna skupina smatra relevantnima.

Druga polazišna točka spremna za promjene, status quo već dugi niz godina, je financiranje kulture. Naime, civilni sektor, pa i onaj sa djelatnostima u kulturi, kod nas Hrvata postoji već više od dvadeset godina i u tom dugom nizu godina profilirali su se udruge i umjetničke organizacije od velikog značaja za hrvatsku kulturu i izborile su se za financiranje. Također, mnoge organizacije i ustanove, izvaninstitucionalne i institucionalne, danas žive i na 'staroj slavi' gdje se financijska potpora ne ogleda u kvaliteti, učinku niti utjecaju programa u lokalnoj sredini nego koliko si se bitno umrežio na nacionalnom nivou i dobio stalna financiranja bez obzira na evaluaciju programa i projekata koji se ostvaruju. Posljedica takve raspodjele je da je naš kulturni sustav postao trom sustav u kojemu organizacije koje imaju jasnu viziju razvoja i vlastite strategije programa koje su inovativne i nove u društvu - napreduju polako. A kulturna politika bi im trebala omogućiti daljnji razvoj. 

Organizacija je sve više, kao i kulturnih programa, a novca sve manje. I dok svjedočimo nepostojanju nacionalnog okvira za kulturne djelatnosti, odnosno Nacionalne strategije kulturnog razvitka, diljem Hrvatske, na perifernim dijelovima, svake godine osniva se sve više udruga i umjetničkih organizacija kojima sustav teško dopušta adekvatnu financijsku potporu programskih djelatnosti dok im je paralelno od 2012., upravo zahvaljujući Zakladi Kultura nova, osnažen organizacijski razvoj kroz financijsku podršku koja se može iskoristiti za hladni pogon i stalno zaposlene. Sukladno tome, često je financijska potpora Zaklade Kulture nova za operativni sustav mladih organizacija, dakle plaće i hladni pogon, puno veća nego što te mlade organizacije dobiju od Ministarstva kulture za programske djelatnosti. Financijskim potporama Ministarstvo kulture prema programima koji nisu iz Zagreba još uvijek ne pridaje dovoljnu pažnju, iako se radi o organizacijama i  profesionalcima, dokazanim u svom području djelovanja, budući da je sistem evaluacije provedbe programa van metropole stoga i van domašaja većine Vijeća a i samog Ministarstva. Samo u Splitu u Domu mladih djeluje velik broj udruga i pojedinaca kojima je sustavno potrebna programska podrška ukoliko želimo jednoga dana vidjeti taj epohalan objekt u svom punom sjaju. Između ostalog, civilni sektor biti će uključen u izradu Studije izvodljivosti za pripremu projekta na EU fond za obnovu infrastrukture, stoga ako želimo osnažiti kulturu u Splitu i postaviti ju kao nacionalni prioritet, splitska izvaninstitucionalna kultura itekako treba biti od nacionalnog značaja.

Pak, u lokalnoj sredini, onoj splitskoj, danas imamo Kulturnu strategiju kojoj nedostaje Akcijski plan, odnosno upravo model osnaživanja i praćenja kulture koji će pratiti smjernice iz Kulturne strategije, i po potrebi promijeniti je, kako je dogovoreno i upisano u Zapisniku 26. sjednice Gradskog vijeća. I to u roku -  godine dana, a za doradu Strategije zadužio se gradonačelnik. Ta sjednica dogodila se 9. travnja 2015. 

U skladu s lokalnim politikama, nacionalna politika mora pratiti i potpomagati one projekte od nacionalnog interesa. Kako?

U skladu sa Zakonom o kulturnim vijećima, ministar kulture može sazvati Nacionalno vijeće za kulturu kao savjetodavno tijelo za pružanje stručne pomoći pri utvrđivanju strategije kulturnog razvitka. Nacionalno vijeće za kulturu čine predsjednici kulturnih vijeća, zajedno s predsjednicima kulturnih vijeća osnovanih po posebnom zakonu, a predsjedava mu ministar kulture. U radu Nacionalnog vijeća za kulturu na poziv ministra kulture mogu sudjelovati i predsjednici kulturnih vijeća županija, Grada Zagreba, gradova i općina. Na stranicama Ministarstva kulture piše da se Nacionalno vijeće sastalo tri puta – 2007., 2009. i 2010. Zadnji saziv Nacionalnog vijeća je bio za vrijeme ministra Bože Biškupića. Iako nemam saznanja je li se Nacionalno vijeće za kulturu oformilo i sastalo i nakon 2010. godine sasvim je jasno da u ovom trenutku, s novim sastavom Vijeća u kulturi koji je imenovan od strane bivšeg ministra za kulturu Zlatka Hasanbegovića 'ad hoc' metodama potrebno stručno mišljenje članova Vijeća u kulturi drugih gradova, a posebice Rijeke koja nosi veliki kulturni projekt u 2020. 

Nacionalno vijeće trebalo bi zastupati nacionalne interese isprepletene s Kulturnim strategijama većih gradova u Hrvatskoj, poput Pule, Splita, Rijeke, Dubrovnika i Osijeka te zajedno s predstavnicima Vijeća u kulturi istih gradova diskutirati o izazovima od nacionalnog interesa -  i mogućim reformama kulturnog sustava.

Osim Nacionalnog vijeća, drugi mogući scenarij je osnivanje ekspertne skupine za praćenje i evaluaciju civilnog sektora u kulturi od Ministarstva kulture ili možda kao i djelokrug Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu budući da su na udaru bile Nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva i Zaklada Kultura nova po pitanju raspodjela financijskih potpora. 

Osim radnih tijela koja su određena Poslovnikom Hrvatskog sabora sukladno članku 98. Poslovnika u kojem stoji 'Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još šest članova imenuje se i to: dva iz područja znanosti, dva iz područja obrazovanja i dva iz područja kulture' zaključujemo dakle, da je moguće u Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu imenovati stručnjake iz područja znanosti, obrazovanja i kulture a da nisu saborski zastupnici. 

Pitanje je može li nova Vlada sastaviti radna tijela u koja će imenom i prezimenom postaviti stručnjake i tako postaviti ultimatum odgovornosti za određene akte i dijela u promjeni sustava i reformi ili ćemo i dalje svjedočiti adhokizmu na daljinski, ili po splitski – štrapanju.

Most je u svojoj kampanji spominjao povećanja proračuna za kulturu za 1 posto. Dakle, sastaviti Vladu, imenovati čelnike svih resora koji bi, bar u slučaju Ministarstva kulture nakon dugo vremena trebali sastaviti Nacionalno vijeće u suradnji s predsjednicima Vijeća u kulturi drugih gradova koje bi pak predlagalo tematske sjednice Odboru za kulturu, znanost i obrazovanje u vezi izglasavanja proračuna ili donošenja Zakona, ili drugih tema u vezi proračuna. Tek tada bi povećanje proračuna za kulturu od 1 posto adekvatno moglo biti diskutirano i raspoređeno po regijama poštujući načela decentralizacije na koje su se mnoge stranke referirale u programima. 

Vremena za gubljenje nemamo, kroz 'ad hoc, Hasanbegovićev skok' dosta se dobrog i plemenitog unazadilo i to vrijedne inicijative koje su se godinama gradile. Istina, postavljaju se i neka nova pitanja unutar kulturnog sektora, na koje je potrebno naći odgovor sustavnom i stručnom analizom stanja kulture u Hrvatskoj sa posebnom temom decentralizacije kulturnog sustava. 

Preko navedenih tijela postavljen je demokratski sistem za promjene u kulturi. Valja ga se samo pridržavati kako bi kulturna reforma započela - odabrati zastupnike i vanjske stručnjake za Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu i sastaviti Nacionalno vijeće za kulturu Ministarstva kulture koje bi zajedno sa novim Ministrom kulture odradili analizu stanja i zajedno sa Odborom proveli promjene. Koje? Donijeti Strategiju kulturnog razvitka Republike Hrvatske u kojoj će decentralizacija kulturnog sustava vrijediti kao jedna od glavnih okosnica ravnomjernog razvoja kulture gradova i općina Hrvatske. Hoće li buduća Vlada u tom uspjeti? Ili će opet štrapati?

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare