Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Veljko Martinović Lokalitet crkve sv. Martina: Mlečani su u Podstrani sklopili mir s hrvatskim knezom Mislavom
Regnum Croatorum Piše: Mate Božić, koordinator projekta arheološkog turizma 'Regnum Croatorum'

Lokalitet crkve sv. Martina: Mlečani su u Podstrani sklopili mir s hrvatskim knezom Mislavom

Na Dalmatinskom portalu predstavljamo projekt arheološkog turizma 'Regnum Croatorum'

Kao i kroz gotovo cijelu povijest i događaji prve polovice 9. stoljeća svjedoče nam o intenzivnim vezama između obala Jadranskog mora: širenju karolinške renesansne, vjerovjesništvu, trgovini, ali isto tako i o čestim sukobima, ratovima i mirovnim sporazumima. Mlečani, koji su iz Venecije preko Jadrana razvili svoje trgovačke veze sve do istočnog Sredozemlja, često su, posredno ili neposredno, pokušavali i proširiti svoju vlast duž istočnojadranske obale, koja im je bila izuzetno bitna za sigurnu plovidbu prema istoku. Međutim, često su u svojim nastojanjima nailazili na otpor hrvatskih plemena, a osobito Neretvana. Tako je prvi zabilježeni mirovni sporazum bio sklopljen 829. u Veneciji, nakon čega su 835. i 836. zabilježeni i sukobi. Ipak, već 839. godine sklopljen je mir između kneza Mislava i mletačkog dužda Petra Tradenika i to, kako izvori kažu, pokraj 'dvorca svetog Martina'. 

- Tragom prošlosti došli smo i do mogućeg mjesta sklapanja mira dužda Petra Tradenika s hrvatskim knezom Mislavom 839. godine. Gdje je mir sklopljen ne možemo sa sigurnošću utvrditi, ali možda se nalazi baš u neposrednoj blizini Splita, u Podstrani! - kaže nam studentica povijesti Anamarija Bašić, koja sudjeluje u projektu arheološkog turizma 'Regnum Croatorum'.

Naime, iako se o mjestu potpisivanja mirovnog sporazuma 839. i danas raspravlja, većina povjesničara ipak smatra da je riječ o lokalitetu crkve sv. Martina u Podstrani, gdje se u antičko vrijeme nalazilo naselje Pituntium, koje još u I. stoljeću po. Kr. spominje rimski pisac Plinije Stariji. 

Na samom lokalitetu crkve sv. Martina u Podstrani još nije bilo nikakvih arheoloških istraživanja koja bi potvrdila postojanje tog sakralnog objekta, ali pojedini nalazi upućuju na postojanje antičke arhitekture. Tu je postojala možda villa rustica, koja se kasnije širila te je u ranom srednjem vijeku tu mogla biti gospodarska zgrada, tj. curtis, odnosno spomenuti 'dvorac sv. Martina', pokraj kojeg je mirovni sporazum potpisan davne 839. godine. Stara crkva sv. Martina u Podstrani spominje se u dokumentima  od 11. do 15. stoljeća. Od 1499. godine navodi se kao župna crkva Podstrane, a uvijek se uz samu crkvu spominje i groblje. Tako splitski nadbiskup Dinarić 1762. godine bilježi da je crkva bila presvođena i da je imala kameni oltar s likom sv. Martina. Sadašnja crkva sv. Martina u Podstrani izgrađena je 1882. godine, odmah nakon što je srušena stara crkva koja se nalazila istočnije.

Vratimo li se u prošlost, povijesni izvori svjedoče da je Mislav (u izvorima zabilježen kao 'Muisclavus' i 'Mislauus') nosio titulu 'dux' tj. knez, ali se ne zna njezin puni naslov. Bio je podređen karolinškomu kralju Italije, Lotaru I. Zanimljivo je da je Mislavov suparnik, dužd Petar Tradenik, podrijetlom bio iz ugledne plemićke obitelji koja se u Veneciju doselila iz Pule. Iako ga kronike opisuju kao autoritarnu osobu koja nije bila omiljena zbog velikoga broja stranih slugu, kao dužd bio je vrlo sposoban te je za njegove uprave Venecija od obične provincije podignuta na stupanj dukata, koji je ovisio o Bizantskom Carstvu.

Međutim, iako suprotstavljeni, upravo su tada i Hrvati i Mlečani bili suočeni s novom opasnošću. Naime, Arapi su 840. godine zauzeli Taranto, a zatim su u Tarantskom zaljevu uništili bizantsku flotu i počeli prodirati u Jadransko more, sve do Kvarnera. Tako su krajem ožujka 841. spalili grad Osor i napali Ankonu te na povratku opljačkali Risan, Kotor i Budvu. Iako su Arapi već sljedeće godine u bitci kod Suska porazili mletačku flotu pod zapovjedništvom dužda Petra Tradenika, sukobe kneza Mislava s Arapima povijest nije zabilježila. Međutim, poznato je kako je knez u Putalju u Kaštel Sućurcu podigao crkvu sv. Jurja i obdario ju prihodima, što je prva dokumentirana zadužbina nekoga hrvatskog vladara.

Iako nas od tih burnih vremena dijeli više od jednog tisućljeća, crkva sv. Martina u Podstrani i danas čuva uspomenu na kneza Mislava. Naime, stanovnici Podstrane su 1989. godine u povodu 1150. obljetnice spomena mjesta i crkve, iznad vrata sadašnje crkve stavili ploču sa spomenom tog događaja: '...kad je 839. godine mletački dužd Petar Tradenik poslije neuspjele navale ratnim lađama na Hrvatsku ovdje sklopio mir s hrvatskim knezom Mislavom'.

Vaša reakcija na temu