PRIČIGIN Drago Hedl: Glogoški je 1996. godine u intervjuu za Feral kazao da su komunisti male bebe prema HDZ-u

Pretposljednji dan Pričigina u amfiteatru Doma mladih šest mladih pisaca proslavilo je Svjetski dan pričanja kako i spada - pripovjedanjem vjernoj splitskoj publici.

Tema je bila 'Ponuda koja se ne odbija', o čemu su pričali Želimir Periš te  pet debitanata na Pričiginu, Natalija Miletić, Željka Horvat Čeč,  Staša Aras, Marko Gregur i Antonio Barišić, svi već ovjenčani nekom od književnih nagrada. Unatoč blagoj tremi, zaradili su simpatije publike.

Malo su i probijali led vicevima, kako bi opustili i sebe i publiku i uz ruku podrške uvijek opuštenog Kruna Lokotara, odradili su uspješno svoju 'ponudu koja se ne odbija', iako bi je, kako je duhovito rekao moderator, najradije bili odbili.

Dojmove mladih književnih snaga prenio je dobitnik Kiklopa za album prvijenac 'Srest ćemo se opet', Antonio Barišić, inače i novinar HTV-a.

- Potpuno je drukčije nego pisanje jer onda imaš vremena promisliti, brisati ako ti se ne sviđa, a ovdje si prepušten trenutku. Publika je 'živo tkivo', pa je onda s druge strane osjećaš i prilagođavaš priču, vidiš kuda stvari idu. Sve u svemu, riječ je o super iskustvu i ako se iskreno priča, trema odmah nestaje - rekao je Barišić.

Nastavak četvrte večeri odvijao se u hotelu Bellevue u kojem je nagrađivani novinar Drago Hedl pričao neka od svojih novinarskih i književnih iskustava. Na temu 'Kompa preko Jadrana', kroz večer je vodio također vrsni novinar Predrag Lucić.

Za one koji nisu znali, dvojac je odmah razjasnio značenje pojma 'kompa. Riječ je o ekološkom plovilu koje troši energiju rijeke za kretanje.

- Bolje kompa preko Jadrana nego 'genijalne' ideje poput naftnih platformi - primijetio je Lucić.

Pričajući o iskustvima, Hedl je kazao kako mu je bilo najljepše doba u Feral Tribuneu, gdje je, kako je kazao, objavio neke od svojih najboljih tekstova.

Nakon romana 'Izborna šutnja', u kojem je, naravno, uz književnu slobodu, zapravo razradio slučaj podvođenja maloljetnica iz osječkog Doma za nezbrinutu djecu, Hedl je otkrio da piše i drugi krimić.

- U nastavku politika ispliva, kao i uvijek. Glavni lik, političar sa sklonostima prema maloljetnicima koji je postao politički mrtvac, 'uskrsnut će'. Postat će ministar unutarnjih poslova - iznio je detalj.

Možda upravo taj detalj govori i o razočarenju Hedla zbog slučaja s maloljetničkom prostitucijom o kojoj je pisao, a otac jednog od dječaka iz Doma koji mu je skrenuo pažnju na ono što se događa tamo, Drago Pocrnić, prošao je nevin kalvariju, od zatvora preko psihijatrijskih ustanova. Njegova životna priča ipak ima relativno sretan nastavak.

- Prošao je čovjek kalvariju samo zato što je htio pomoći tim djevojčicama. Društvo nema empatiju, najranjiviji najlošije prođu. Iako je slučaj potresao i Hrvatsku i prenošeni su tekstovi i u inozemstvu, žao mi je što sam pisao, jer nisam nikome pomogao - bolno je iznio Hedl.

Inače, kako je aktualna tema u Hrvatskoj branitelja prosvjednika u šatoru u Savskoj, Hedl je otkrio publici i da je davne 1996. godine u Feralu imao intervju s jednim od najeksponiranijih prosvjednika iz šatora, Đurom Glogoškim.

- U vrijeme Tuđmana nije imao prilike javno nastupati na nacionalnoj televiziji i svim medijima, pa mu je i Feral bio dobar. U to doba nitko mu nije htio pomoći, invalidska kolica i lijekove dobio je od dobrih ljudi, država nije imala sluha. Govorio je da su komunisti male bebe prema HDZ-u, a da se Tuđman ponaša kao komunistički diktator - prisjetio se Hedl.

Upitao ga je netko iz publike što bi ga danas pitao i bi li volio imati opet intervju s Glogoškim.

- Tada nije imao sve što danas ima: kuću, mirovinu, automobil i samo bih ga pitao zašto je danas ogorčen - odgovorio je Hedl koji bi opet novinarski popričao s Glogoškim.

Boris Dežulović mu je dobacio iz publike da bi bilo dobro odraditi intervju s potpuno istim pitanjima kao i 1996.godine, što je dobro prihvaćeno u publici.

Prisjećao se Hedl mnogo toga iz svoje bogate povijesti i vremena u kojem je ostavio i još ostavlja neizbrisiv trag.

Na koncu je predzadnja večer završila i s malo humora i dobrog raspoloženja kao uvertirom u posljednji dan Pričigina.

Danas, u subotu, već od 11 sati kreće program pričanja na čakavštini, PriČAgin. Nastupaju učenici osnovnih škola, izabrani na Dječjem Pričiginovom natječaju.

U podne je u 'Oštariji u Viđakovi' na rasporedu  'Pedeset nijansi pive'. Pričat će poznati hrvatski birofili Dijana Jelaska, Domagoj Jakopović Ribafish i Željko Šatović Gula, pod paskom Zlatka Galla.

Istovremeno, u kavani Semafor se nastavlja Burza pročitanih knjiga, da bi vrhunac večeri i zastor na 9. Pričigin pao u hotelu Bellevue od 19 sati.

Tradicionalno, održava se priredba pod nazivom Pričigin narodu.

Tema je ista kao i prethodnih godina, 'Priče o sreći'. Svaka priča može trajati maksimalno pet minuta, a na znak zvona, voditelj Damir Duplančić autor kultne 'Izgubljene generacije' i 'Bestfelera' uzima mikrofon i dodaje ga sljedećem zainteresiranom pripovjedaču. I tako 60, 70, 75 minuta, kako kaže organizator, dok si ne dosadimo ili nas ne izbace...