Foto: Joško Šupić Promocija knjige Dragana Markovine nabijena emocijama: 'Posttranzicijski Split je najgore što je grad doživio, ali sam u njega beskrajno zaljubljen'

Promocija knjige Dragana Markovine nabijena emocijama: 'Posttranzicijski Split je najgore što je grad doživio, ali sam u njega beskrajno zaljubljen'

Niz esejističkih priča u djelu 'Usamljena djeca juga' čitatelje vode kroz Korčulu, Split i Mostar

Knjiga Dragana Markovine 'Usamljena djeca juga' predstavljena je u ponedjeljak u kinoteci Zlatna vrata. Promociju ispunjenu osjećajima i sjetom i to ne samo autora, vrlo zanimljivo su vodili Jurica Pavičić i Nebojša Lujanović.

Povjesničar Markovina, do sada poznat po historiografskom i publicističkom radu, prvi put se suočio s proznim rukopisom. Niz esejističkih priča tako čitatelja vode kroz Korčulu, Split i Mostar, njihove osamljenike, simbolička mjesta, traume i svakodnevni život. Ono što je važno odmah naglasiti, prozni rukopis je fakt, nije fikcija, sve što je zabilježeno je istinito. Uz toplinu kojom autor miluje te likove 'izmaknute' iz društva, one koji se ne mogu jednoznačno strpati niti u jednu ladicu. Možda tek da su svoji.

- Knjiga je nastala iz jednog ljeta moje osamljenosti. Nadam se da će probuditi pažnju, po prvim reakcijama čini mi se da već jest - kazao je Markovina navodeći i kako piše jer ima potrebu pisati.

Govoreći o Mediteranu istaknuo je kako se on najbolje vidi po ljudima koji cirkuliraju po ulici. Želio je i naglasiti kako cijeni ljude na rubu društva.

- Poznavajući genezu kako su tu došli, možete prema tome znati puls grada. Ova knjiga je posveta tim ljudima i emocionalno mi je najdraža koju sam napisao - sasvim iskreno toplo je govorio Markovina.

Lujanović ga je pitao i jesu li 'Usamljena djeca juga' očajnički pokušaj zadržavanja tog mediteranskog duha.

- Mislim da će taj Mediteran preživjeti, pa čak i u Splitu - srčano je uzvratio Markovina.

Pojasnio je i kako je posttranzicijski Split nešto najgore što je grad doživio.

- Ali, u Split sam zaljubljen beskrajno unatoč brojnim negativitetima. Nosi snažni urbanitet, primjerice smatram da je Trstenik vrhunac arhitekture, a istovremeno je zadržao prepoznatljivi život na ulici i onaj mikrokozmos, bilo da je to picigin, Marjan, Gusar... Unatoč turističkom tsunamiju, taj će Mediteran preživjeti - otvarao se autor.

Navodio je i kako su većina oportunisti te da je jako mali broj ljudi spreman žrtvovati se za ideju.

- Ovi ljudi su odabrali taj put i opet bi tvrdoglavo inzistirali na izborima koji su ih odveli u propast. To je to... - ustvrdio je.

Pavičić je usporedio novu knjigu s onom 'Povijest poraženih' i naveo kako se zapravo radi o produžetku priče o poraženima, o čudnim ljudskim sudbinama koje se ne mogu smjestiti jednostrano, a čiji se glas treba čuti.

U pogledu na Mediteran, dodao je, konzervativna je knjiga, ima sličnosti i s konstrukcijom Splita Anatolija Kudrjavceva. Nabrojeni su i neki likovi iz knjige, pa i novinar kojemu je na 'meti' bio i Markovina i brojni misleći intelektualci, ali čak i prema takvoj 'odioznoj biografiji' autor nalazi toplinu. Jedna od osjećajnijih priča je ona o čovjeku koji šeta u odijelu Djeda Mraza, njegova priča iznenadila bi mnoge.

- Više mi je on Split, nego nešto dominantno - slikovit je Markovina.

Među ostalim je rekao i da je u smislu navika i razmišljanja cijeli život  u Splitu teško promjenjiv.

Promocija je završena parafraziranjem riječi splitskog novinara 'ja sam jedan, malo je takvih'.

- Ovo je knjiga o tim jednima kojih je jako malo - stavio je točku na 'i' Lujanović.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare