Svečano otvorena izložba Lea Katunarića Kadelea pod nazivom 'Proizvodnja djetinjstva'

U intimnom ambijentu Sveučilišne galerije, u društvu autora i pred najhrabrijom publikom koja je pristigla u Galeriju usprkos olujnom nevremenu pred samo otvorenje, svečano je otvorena izložba 'Proizvodnja djetinjstva' vizualnog umjetnika Lea Katunarića Kadelea.

Izložbu su predstavili kustos Dalibor Prančevič i autor osobno. U svom osvrtu kustos Prančević  istaknuo je kako je ovo prvi izložbeni nastup umjetnika Lea Katunarića u Splitu, koji nam se ovom prigodom predstavlja izložbom vrlo znakovitog naslova 'Proizvodnja djetinjstva'. Naziv evocira autorefleksivni ton čitanja izložbe, međutim, on se ipak bavi određenim temama koje se dotiču svakog pojedinca.

- Koristeći određene točke i događaje iz djetinjstva, ali i iz drugih razdoblja svog života koja su na njega ostavila trag, Leo ih povezuje sa suvremenim događanjima uvodeći ih u svoje slikarske prizore. Na taj način, njegovo iskustvo postaje i naše. Ne radi se o priči isključivo Lea Katunarića, već i svih nas, sa svim problematikama i neuralgičnim točkama našeg suvremenog društva. Ono što će posjetitelj odmah evidentirati je jedna angažirana estetika, dakle estetika ulične umjetnosti, što nije puka slučajnost. U razgovoru sa samim umjetnikom saznao sam da on već kao trinaestogodišnjak izlazi na ulicu i radi grafiterske radove i kao rezultat toga snosi određene posljedice; susreće se sa tadašnjom milicijom te po nalogu organa javnog reda on je dužan ukloniti svoje radove. Odlučio je sakupiti strugotine zida i boje te zajedno s ostacima pinela radi vrlo zanimljive objekte koje će opet,  koristeći ilegalnu strategiju street arta, uvesti na velike blockbuster izložbene formate suvremene umjetnosti, kao što su Venecijanski bijenale ili Documenta u Kasselu - kazao je Prančević napominjući kako je sve navedeno na jedan način povezano s ovom izložbom i visoko je komunikativno, budući da upravo na slikarskim prizorima možemo vidjeti i neke prizore koji su posredovani mass medijima te ih time možemo prepoznati i kao naše iskustvo, a tiču se neuralgija suvremenog društva.

Likovni postav izložbe uključuje dva kata Galerije. U prizemlju je šest slika velikog formata koje opisuju osobne doživljaje autora, ali koje se mogu svesti na šest glavnih tema: religija, politika, rat, obitelj, ljubav, pravosuđe, odnosno tema koje u suštini određuju svakog od nas.

Na drugom katu je umjetnička instalacija koju je autor nazvao 'Portal izgubljenih podataka' koja uključuje i  video u trajanju od 3 min i 20 sec , povezan s donjim postavom. Opet se radi o šest tema, ali ovoga puta društvenih tema koje se ponovno tiču svakoga pojednica. To su vrlo konkretne teme, pretežito svjetski skandali i politička zbivanja.

Kako sam autor navodi 'Fasciniralo me to što mi je u vremenu nastanka tih slika, dosta prijatelja i poznanika reklo da se uopće ne sjeća tih događaja, premda su u tom trenutku kad su se odvijali  bili utjecajni i aktualni. Ljudi su jako iznenađeni kada se prisjete tih potisnutih sjećanja i potonulih i zašutkanih informacija'.

 Autor je to postigao i upotrebom tehnologije,  a pri tom ističući potrebu da objasni svoje stajalište kada ljudi amaterski upotrebljavaju tehnologiju samo da je upotrijebe, primjerice 100 ekrana, video art, itd.

Leo Katunarić autor je i knjige 'Umjetnička izvedba u digitalnoj kulturi' gdje objašnjava upravo takvo svoje stajalište.

- To je jedno područje kojem treba pristupiti vrlo ozbiljno i zato povezujem slike koje radim ručno (ili čak i performanse) s tehnologijom koja je ponekad samo simbolična, a ponekad radi neki software koji ima ulogu u samom djelu. Bitna mi je ta komponenta da se sve spoji u jedan samo regulirajući stroj - poput kazališne predstave koja je sastavljena i od tehnologije i od ljudi, ali i poput svakodnevnog života. Ipak je potreban i čovjekov prst da bi tehnologija radila - istaknuo je Katunarić.

O autoru:

Leo Katunarić Kadele obrazovan je kao kazališni redatelj (ADU Zagreb), ali razvija polifonu umjetničku praksu stalnim širenjem u medijima i formama. Dobitnik je Rektorove nagrade. Doktorira na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 2021. s tezom o vizualnim izvedbenim formama u digitalnoj kulturi. Kreator je pedesetak kazališnih predstava i scenskih događanja i autor više dramskih tekstova, objavljivanih u Hrvatskoj i Italiji.

Od 1994. do 2000. ravnatelj je Zagrebačkoga kazališta mladih s kojim ostvaruje zapažene međunarodne uspjehe. Od 1998. do 2010. surađuje s najvećim svjetskim kazališnim festivalom Iberoamericano u Bogoti, Kolumbija, gdje 2000. kurira veliku prezentaciju hrvatske suvremene umjetnosti. Kao interdisciplinarni vizualni umjetnik Kadele, samostalno izlaže u Rimu Italija, Tokiju Japan, Bogoti Kolumbija, Berlinu Njemačka, Sarajevu Bosna i Hercegovina, te Hrvatskoj: Muzej Mimara, Vn Galerija i Muzej suvremene umjetnosti Zagreb.

Skupne izložbe i projekte suvremene umjetnosti realizira u: Japanu, Kini, Indiji, Kolumbiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Italiji, Njemačkoj, Meksiku, Bosni i Hercegovini, Siriji i Hrvatskoj. Na kineskom Pekinškom Bienallu 2017. izlaže na poziv selektora kao službeni predstavnik Hrvatske. Iberoamericano festival Kolumbija i Nacionalno Sveučilište Kolumbija pozivaju ga da službeno predstavlja Hrvatsku 2008.

Osnivač je KadeleGrupe i LK2_Lab, umjetničkih kolektiva / istraživačkih koordinacija. 2008. osniva MaxArtFest, festival suvremene umjetnosti. Sveučilište Oldenburg, Njemačka, 2020. uvrštava Kadele: Facebook Immanuel Kant u program BKGE Instituta. Stručne radove iz područja teatrologije i suvremene umjetnosti objavljuje u Zarezu, Životu umjetnosti, Hrvatskom filmskom ljetopisu. Na stručnim skupovima u Izraelu, Kini, Srbiji, Austriji i Hrvatskoj, izlagao je o novim vizualnim umjetnostima. 2022. objavljuje knjigu 'Uvod u dramaturgiju digitalne umjetničke izvedbe'.