Ana-Marija Posavec mlada je književnica kojoj je splitska naklada Fragment 2020. objavila sedmo književno djelo naziva Dekas AngelOS. Iako baranjska književnica, živi u Osijeku i tom je gradu posvetila zbirku priča o anđelima, a ovdje je navela i koje ju živuće osobnosti posebno inspiriraju i motiviraju…
IVANA ŠOJAT: Prominentna osječka književnica svjetskoga glasa i osebujnoga stvaralačkog, literarnog stila prva je na mojoj listi važnih i posebnih osobnosti s hrvatske književne i javne scene. Žena je to s ratnim putem iza sebe, književnica koja broji mnoge domaće i inozemne književne nagrade i čija djela usmjeravaju ljude na propitivanje sebe samih, svijeta oko sebe i svoje uloge u tom svijetu. Prevoditeljica je i književnih djela s francuskoga jezika, stoga ne čudi što u svojim novijim književnim ostvarenjima razvija sve bogatiji leksik i snažniji stil. Ne libi se zadirati u mnoge aktualne teme, u djelima vješto prodefilira od prošlosti do suvremenosti s kritičkom sviješću. Posebno motivirajuće u ove snažne žene jest činjenica da na bilo kakvu vrstu nepravde uvijek reagira, ne negirajući svoje stavove, već ih iznoseći uvijek argumentirano i glasno, ne zaboravljajući bitan životni čimbenik te ga ističući kao #samoljubav.
JELENA HRVOJ: Ovu kolegicu po peru rado volim nazvati Jelenom Horor Zagorkom. Zagorska mlada književnica, koju prate dosad čak pet objavljenih psiholoških horor-triler uvrnutih romana, motivira sasvim samostalnim probijanjem na hrvatsku književnu scenu. Odlika joj je 'kud naumim - tamo ću doći', stoga je jasno da ju krase upornost, snalažljivost, kreativnost, a naginje i dobrom snalaženju u marketingu. Prije svega, Jelena je sama svoj majstor stoga naslovnice knjiga oblikuje i izrađuje sama, istražuje lokalne i regionalne legende, a prema njima snima i video materijale koji nerijetko posluže i kao dodatna motivacija svima koji stvaraju.
MILOVAN TATARIN: Izvanredni je profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Odsjek za Hrvatski jezik i književnost), specijaliziran za staru hrvatsku književnost, pasionirani zaljubljenik u Dubrovnik i vrhunski poznavatelj tekstologije. Volim se našaliti i reći kako je taj profesor 'moralna vertikala našega fakulteta'; svestran i izvrstan znanstvenik sa sposobnošću predočavanja života pisaca i njihova djelovanja u prošlosti, nama u sadašnjosti, rušeći granice onoga što je bilo i onoga što je sada. Važno je čitati profesora Tatarina, posebno njegovo najnovije djelo Zvijezda baruna Beckersa - iznimno važnu studiju svima koji žele saznati mnogo o osječkoj Tvrđi i njezinoj povijesti! Nije mu strana ni suvremena književnost koju rado čita i analizira sa svojim sadašnjim i bivšim studentima.
ANITA ŠOJAT: Stručna, kreativna, profesionalna, topla i nadasve posebna žena koja je ušetala u moj život kao kolegica te učiteljica Hrvatskoga jezika i pokazala veličinu učiteljskoga karaktera za vrijeme prvoga lockdowna zbog COVID-a 19. Između ostalog, autorica je udžbenika za navedeni nastavni predmet i ono čemu nas uči jest kako raditi posao koji voliš i za koji si stvoren, koji si odabrao jer je srce tako odlučilo te kako suvremenom učeniku, djetetu dvadeset i prvog stoljeća, na primjereni način približiti materinski jezik, hrvatske pisce, hrvatsku književnost i medije.
JAN ASSMANN: Njemački velikan s područja znanosti; egiptolog, grecist i arheolog koji zajedno sa svojom suprugom Aleidom razvija teoriju kolektivnoga pamćenja te propituje kulturni identitet problematizirajući također i pojam sjećanja. Njegova su promišljanja, kao i teorije mnogih drugih znanstvenika s kraja dvadesetoga stoljeća, utrli put grananju studija pamćenja, što se dotiče i moje doktorske disertacije. Stručnost, profesionalnost, predanost radu i pristupačnost izviru iz ovoga gospodina koji također ostavlja neizbrisiv, internacionalni trag.
GORAN REM: Još je jedan profesor s Filozofskoga fakulteta u Osijeku orijentiran stilistici i suvremenoj hrvatskoj književnosti. Riječ je o profesoru koji studente podučava kako uočiti detalj i smjestiti ga u mozaik smislenosti; na što usmjeriti opažanje pri obilaženju institucija za vrijeme Noći muzeja; kako na suvremeni način oblikovati analize i ponirati u svoja promišljanja, suočiti se sa svojim (ne)znanjem i potaknuti se na dograđivanje te uzdizanje iznad sebe samih. Suvremena misao, potraga za subjektima i svojevrsni undeground vežu se uz profesora Rema koji je napisao brojna stručna djela. I Gorana je Rema potrebno čitati!
MARENTE DE MOOR: Nizozemska je književnica i novinarka koja obara s nogu svojim romanom Nizozemska djeva. Sve je književne nagrade za svoja djela, prema mojem mišljenju, doista opravdala, a nizozemsku će i svjetsku književnost obogatiti mnogim kvalitetnim tekstovima koje jedva čekam pročitati. Primjer je kako je iz jedne vrste teksta moguće vješto prijeći u drugi, literarno relevantan.
ANASTAZIJA DMITROVA (Nataša Horvat): Čudesna je djevojka poslana na ovaj svijet s neizrecivom ljubavlju prema – drami. Piše dramske tekstove, režira ih, postavlja scenu, glumi i predaje njemački jezik učenicima osnovne škole. S ponosom mogu reći da je moja bliska prijateljica, da je objavila svoju prvu prozu naslova Okreni stranicu koju vrijedi pročitati ako ste željni novoga izraza i novih tema. Doza njezinoga humora ono je što sa sigurnošću nedostaje mnogim ljudima, ali brutalnom iskrenošću i korisnim savjetima, Dmitrova je osoba koja vas čupa iz vašega blata i onda pred vas takve postavlja zrcalo kako biste naučili – ne ponavljati iste pogreške. Rijetke osobe imaju takvu sposobnost, zar ne?
LOREENA McKENNITT: Kanadska je glazbenica božanstvenoga glasa i nemjerljive maštovitosti u skladanju. Svaki književnik piše uz odabranu glazbu, ona mu služi za opuštanje, kao pozadinska atmosfera ili poticaj stvaranju. Često se vraćam baš Loreeninim skladbama. Kantautorica je, harfistica, pijanistica koja samostalno sklada i spaja raznoliku tradicionalnu glazbu s različitih dijelova poznatoga nam svijeta. Osobna tragedija nije ju spriječila u nastavku stvaranja i često volim reći kako ta žena, stvarajući takvu posebnu glazbu, samo pokazuje kako nije 's ovoga svijeta'.
MARTINA POSAVEC: Moja je cijenjena, snažna, jedinstvena gospođa majka. Njezina je veličina u borbi sa svim životnim nedaćama doista vrijedna spomena. Motivirajuća je pozitivna energija kojom je zračila kroz sve, do posljednje faze borbe. Mnogi su je poznavali kao „ženu zmaja“. I bila je, a u mome sjećanju još uvijek jest. Ne postoji osoba koja znade bolje pripremati jela od nje; ne postoji ženska osoba čiji je zagrljaj snažniji od njezinoga i čije su riječi potpore bile snažnije od njezinih. Moja je majka bila osoba s mnogo talenata, njezina je energija poticala na djelovanje i ostvarenje zacrtanih ciljeva. Vjerujem da bi bila ponosna i na moju zbirku priča Dekas AngelOS, a otkriti mi je da je jedna od priča u zbirci posvećena upravo njoj.