Udruga veterana i prijatelja 141. brigade HV-a u ponedjeljak, 12. studenog, obilježava 27. obljetnicu utemeljenja postrojbe. U 9 će se položiti vijenci na Spomen križ na Malačkoj, u 9.15 na Lovrincu, u 10.30 misa u crkvi sv. Ante na Poljudu, a u 11 sati domjenak u Časničkom domu.
Donosimo ratni put ove postrojbe...
Dana 12. studenog 1991. godine osnovana je u Splitu 141. brigada HV-a. U sastav brigade ulazi 'Prvi splitski samostalni dragovoljački bataljun' i postaje 1. bojna, te dragovoljački odredi NZ s prostora Kaštela i kaštelanske Zagore i postaju 2. bojna. U sastav brigade ulaze i pripadnici drugih organiziranih postrojbi i skupina, s područja šire okolice Splita i Podstrane kao 3. i 4. bojna. Prve zadaće tijekom 1991. godine bile su zaštita važnijih objekata, blokada i oslobađanje vojarni, te priprema i uvježbavanje za odlazak na bojište.
Nedugo po osnutku brigade, dio 1. bataljuna zajedno s posadom topova i dijelom veze odlazi u studenom 1991. izvršavati borbene zadaće na Južnom bojištu: Ošlje - Topolovo - Bistrina.
Sredinom prosinca 1991. brigada se upućuju na drnišku bojišnicu, te na toj bojišnici ostaje do konca srpnja 1992. djelujući na području Moseć - Svilaja. Nadnevka 15. srpnja 1992. jedan ojačani vod odlazi na ispomoć na istočno-slavonsku bojišnicu.
Krajem srpnja 1992. nakon razvojačenja jednog dijela, brigada je snage jedne ojačane bojne (3. bojna) te se upućuje na izvršenje zadaća na Južnom bojištu, gdje je bila angažirana do sredine listopada 1993. kao nositelj zadaća Taktičke grupe-3.
Potkraj siječnja 1993. jedna borbena skupina postrojbe sudjeluje u operaciji Peruča, dok je druga borbena skupina upućena na ispomoć u prostor Miljevaca.
Od veljače 1993. 1. bojna je ponovno na drniškoj bojišnici, a početkom ožujka iste godine 1. i 2. bojna zajedno sa zapovjedništvom i pristožernim postrojbama) odlazi na bojišnicu u zadarskom zaleđu, kao nositelj zadaća Sektora-3, a njima se u listopadu 1993. po povratku s Južnog bojišta pridružuje i 3. bojna.
U ovom razdoblju brigada je, djelujući istodobno na dva različita bojišta, uspješno izvršavala složene i zahtjevne zadaće. Zbog uspješnog izvršavanja svih postavljenih zadaća na zadarskom bojištu brigadu je pohvalio načelnik GS OSRH, te istaknuo kao jednu od najboljih pričuvnih postrojba HV-a.
Krajem travnja 1994. brigada odlazi u pričuvu da bi se ponovno mobilizirala u punom sastavu u sklopu provedbe operacije Oluja.
U toj operaciji je dala znakovit obol u sprječavanju neprijatelja da povrati oslobođeni prostor, naime, 13. kolovoza 1995. brigada proživljava najteže trenutke na svom ratnom putu. Toga je dana izvršen jaki neprijateljski kontraudar na položaje koje je držala brigada. U žestokom pješačkom okršaju, brigada trpi velike gubitke u ljudstvu, 15 poginulih i 43 ranjena pripadnika. Brigada je bila angažirana i u oslobodilačkim operacijama Maestral i Južni potez, gdje uspješno izvršava sve postavljene zadaće.
Krajem 1995. dolazi do razvojačenja najvećeg dijela pripadnika brigade, dok manji dio ostaje u sastavu do 30. lipnja 1996.
Na ratnom putu život je izgubilo 60 njenih pripadnika.
Odlukom predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OSRH, za doprinos u Domovinskom ratu, brigada je odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog.
Ratni zapovjednici brigade bili su pok. brigadir Anđelko Vidošević, general-bojnik Žarko Tole, brigadir Jakov Miletić, pok. brigadir Ljubomir-Mirko Palošek, brigadir Bruno Vukić, pukovnik Nediljko Sirić i brigadir Ivan Vukić.
