Split je proslavio 82. obljetnicu oslobođenja od fašizma polaganjem vijenaca na Pjaci te središnjom proslavom u Muzeju grada Splita.
U ime splitskih antifašista obratio se Tomislav Bogović, koji je dobar dio govora posvetio antisemitskim povicima koji su se mogli čuti tijekom Torcidina kortea, naglasivši da to zasigurno nije mišljenje većine navijača.
- Ono što je meni nestvarno u cijeloj ovoj priči jest činjenica da su i u Domovinski rat praktički golobradi mladići odlazili s navijačkih tribina na prve borbene linije. Nestvarno! Ne znam koju bih bolju riječ pronašao za situaciju u kojoj, nakon 35 godina, nakon što smo ustali protiv fašizma, jer velikosrpska agresija na Hrvatsku zaista je i to bila, danas ponovno veličamo taj isti fašizam - kazao je.
Smatra da je riječ o pitanju civilizacijskih dosega, a ne samo antifašizma, te da ne možemo danas veličati ono protiv čega smo se borili.
- I to na ulicama grada koji je toliko dao za Hrvatsku. Naravno, ne treba zaboraviti da ovdje nisu bili samo partizani, borci u Narodnooslobodilačkom ratu. Ovdje se Split branio i u Domovinskom ratu. To je jako važno. Zaključio bih da su se i borci Prvog splitskog partizanskog odreda i mladići Četvrte, 114., 141. i 158. brigade Hrvatske vojske borili za istu stvar. A to je da danas uživamo slobodu, ali ne na način na koji nam se to u pojedinim trenucima želi prikazati - ustvrdio je Bogović.
U ime hrvatskih antifašista nadahnutim se govorom obratila Vesna Ugrina, ističući da Split i Dalmaciju izdvaja činjenica da su oslobođeni vlastitim snagama, Osmim dalmatinskim korpusom, bez izravne pomoći saveznika.
- I to je jedinstveno. Mi smo prvo oslobodili sebe, a onda krenuli donositi slobodu drugima - podsjetila je.
Od 40.000 stanovnika, koliko je Split tada imao, njih 12.500 bilo je u partizanima.
- To je impozantna brojka, nešto što je za veće gradove gotovo nezamislivo. Svaki treći stanovnik ovog područja bio je u partizanima, a 1500 ih je poginulo - iznijela je.
Podsjetila je i na bitke na Sutjesci i Neretvi, presudne za tijek Drugog svjetskog rata i slobodu, te na doprinos i žrtvu Dalmatinaca u njima. Naglasila je i slavnu prošlost dvaju splitskih nogometnih klubova, RNK Splita i Hajduka.
- Ono što je posebno važno jest da je 1941. godine cijeli nogometni klub otišao u partizane. Godine 1944. Hajduk, na koji smo svi toliko ponosni, rekao je 'ne'. Klub se rasformirao, a njegovi članovi otišli su u partizane. Na Visu je ponovno osnovan, a svoju prvu utakmicu odigrao je protiv Engleza. I to se ne smije zaboraviti - poručila je.
Izlaganje je završila riječima hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora, kako je rekla, našeg ponosa i prvog predsjednika Hrvatskog sabora, koji je tu dužnost obnašao od 1945. do 1949. godine.
Na svečanoj priredbi u splitskom kazalištu 6. studenoga 1944. godine Nazor je kazao kako drukčije ne može biti, jer nema mjesta u čitavoj našoj Hrvatskoj, niti grada ni sela, koje se tako goloruko odupiralo nasilnom okupatoru i domaćim izdajicama, slogom i žestinom, kao što je to uradio grad Split.
Dogradonačelnik Ivo Bilić također je zaradio pljesak istaknuvši da je Dan oslobođenja Splita jedan od najvažnijih dana u novijoj povijesti grada te da se takvi datumi nikada ne smiju zaboraviti.
- Povijest u kojoj smo stekli slobodu od okupatora i fašizma mora nam biti zalog za budućnost. Na tim temeljima trebamo graditi odnose zajedništva, posvećenosti i razvoja grada - rekao je.
Napomenuo je kako zajedništvo ponekad možda zvuči kao floskula, ali uvijek moramo težiti tome da oko važnih pitanja budemo zajedno. Kako je rekao, svi se trebamo držati za jednu zajedničku nit i tako našim mladima osigurati svijetlu budućnost i sve ono što zaslužuju. Svečanost je, dodajmo, uveličala klapa Ježinac.
