Izvanredno zasjedanje Sabora, sazvano na inicijativu predsjednika Zorana Milanovića, trajat će, po svemu sudeći, do sitnih noćnih sati. Jasno je, kad god završilo, da HDZ-ova većina neće usvojiti predložene Milanovićeve zaključke. Cjelodnevnu raspravu obilježili su verbalni sukobi između oporbe i vlasti. U javnosti su posebno odjeknule riječi Sandre Benčić iz Možemo, koja je navela da Ministarstvo zaštite okoliša ne zna gdje završava svaki kilogram od 870.000 tona otpada koji se godišnje uveze u Hrvatsku.
- Prvo pitanje, koje se tiče odgovornosti čitavog sustava za ono što se dogodilo u Gospiću, u Poznanovcu, Benkovcu i diljem naše zemlje, zapravo je vrlo jednostavno pitanje. Pitala sam ministricu ako je 2024. godine u Hrvatsku uvezeno 870.000 tona otpada u jednoj godini, može li ona reći, za svaku od tih tona, gdje je na kraju završila? Odgovor je da ne zna. Ali nije slučajnost da ne zna. Oni ne znaju gdje svaka od tih 870.000 tona završi zato što ne žele znati. Zato što su izmjenama zakona 2019. i 2021. sebi namjerno i svjesno zatvorili oči da ne bi vidjeli. Ukinuli su obavezu prijave inspektoratu svake pošiljke u Hrvatsku tri dana prije uvoza - iznijela je Benčić.
Ustvrdila je da inspektorat više ni ne zna kada se nešto uvozi jer ta odredba nije vraćena.
- Ukinuli su to na svoju ruku i stoga su odgovorni za svaku tonu koja je zakopana u našoj zemlji, bačena i nije oporabljena. Priznali su sada da nemaju sljedivost. Sljedivost otpada nije obaveza od 2026. prema Uredbi Europske unije, nego za otpad za koji država daje dozvolu, a koji ide na notifikacijski postupak. A zadnje je bilo 720.000 tona koje smo unijeli - iznijela je Benčić.
Još je podvukla da bi se ranije, kada bi počinjali radovi i dolazili bageri, nailazilo na arheološko bogatstvo jer bi se uvijek pronašlo neko povijesno blago.
- Danas nalazimo što? Gdje god bager zakopa rupu, nalazimo tone smeća zakopano. To je ono što će biti HDZ-ova ostavština - zaključila je.
O 870.000 tona uvezenog otpada, zbog kojih je Benčić prozvala Vladu, za komentar smo pitali ministricu zaštite okoliša Mariju Vučković.
- Svakako je Ministarstvo naglasilo više puta, pa to praktično i dokazalo objavljivanjem savjetovanja za nacrt prijedloga izmjena Zakona o gospodarenju otpadom, da smatramo kako je potrebno još raditi na tokovima otpada, na sljedivosti, na nadzoru i kontroli - kazala je Vučković.
Kaže da to nisu sporili, dapače, te da su izmjene pokrenuli još prošle godine.
- Što se tiče količine, istina je da se posljednjih godina povećao unos otpada. Čak je jedne ili dvije godine i premašio 900.000 tona, znači, između 750.000 i 900.000 tona kretao se posljednjih nekoliko godina. Istina je da je značajno i porastao, kad se gleda 2021. godina, ali je porastao i izvoz - obrazlagala je.
Ponovila je da resorno Ministarstvo nikada nije sporilo da je potrebno dodatno raditi na nadzoru i sljedivosti. Dapače, kaže, još su prošle godine jasno komunicirali ono što je Benčić sada rekla.
- Građani s pravom pitaju zašto opasni otpad uopće ulazi u Hrvatsku. On ne može ući na odlaganje, ulazi notificirat se, ako to odobri nadležno tijelo, i to samo na obradu. Za cijeli preostali uvoz ne daje dozvolu ministarstvo, ne prolazi se notifikacija - iznosila je.
Kazala je i da je hrvatska regulativa slična regulativi drugih država i usklađena s propisima EU, ali i da su potrebne promjene, koje su već pokrenuli.
Aktualni ministar financija Tomislav Ćorić bio je ministar zaštite okoliša kada su ukinute prve strože odredbe. Ministrica odbacuje primjedbu da je time nekome pogodovao.
- Ne. Pogledala sam austrijske i slovenske primjere, kao i primjere drugih država članica. Naši su zakoni prilično slični u tom dijelu tzv. zelene liste otpada - decidirana je ministrica.
Ponovila je i da bi elektronički očevidnik Ministarstva trebao dati jasne informacije o svakom kilogramu otpada. Kako je rekla, dat će sve od sebe da te informacije budu točne, no i na konkretnom primjeru u Gospiću jasno je da postoji mogućnost pogrešnih podataka.
