U Tehnološkom parku Split održana je konferencija Digitalna revolucija: 'Umjetna inteligencija u gospodarstvu: od strategije do primjene', u organizaciji HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT) u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Na konferenciji su sagledani širi aspekti primjene umjetne inteligencije i digitalne transformacije gospodarstva s ciljem otvaranja dijaloga između javnog sektora, gospodarstva i akademske zajednice. Raspravljano je o mogućnostima ubrzanja primjene AI u hrvatskom gospodarstvu i automatizaciji poslovnih procesa, a predstavljeni su i ključni ciljevi Nacionalnog plana razvoja umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj do 2032., koji je trenutačno u procesu izrade. Istaknuto je kako procjene pokazuju da bi generativna umjetna inteligencija mogla povećati BDP Hrvatske za 3 do 4 milijarde eura u sljedećih deset godina. AI se već koristi u mnogim procesima, poput ljudskih resursa, ali uz oprez i uz zadržavanje ljudske kontrole nad ključnim odlukama. Sudionici su također naglasili potrebu za ubrzanjem implementacije AI-a, pojednostavljenjem regulacije, povećanjem financiranja, te razvojem inovacijskih okruženja i ulaganja u razvoj vještina zaposlenika.
Uvodnim govorima sudionicima su se obratili Teo Petričević, predsjednik HUP - Podružnice Dalmacije, Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge, Blaženko Boban, župan Splitsko dalmatinske županije, te Antonija Eremut Erceg, pročelnica Službe za razvoj Grada Splita, istaknuvši važnost suradnje javnog i privatnog sektora u poticanju digitalne transformacije.
'Bez ulaganja u znanja i vještine nema dugoročnog rasta ni konkurentnosti, to je danas ključna razvojna pretpostavka. Istovremeno, svaki pojedinac mora preuzeti odgovornost za vlastiti razvoj i prilagodbu ubrzanim promjenama na tržištu rada. Međutim, suočeni smo i s ozbiljnim izazovom preregulacije i pretjeranog normiranja, koji guše poduzetničku inicijativu i usporavaju inovacije. Upravo su znanje i inovativnost temelj stvaranja konkurentske prednosti i uspjeha na globalnom tržištu', istaknuo je predsjednik HUP-ICT udruge, Hrvoje Josip Balen.
'Umjetna inteligencija danas je jedna od ključnih tehnologija koja transformira gospodarstvo, način rada i organizaciju poslovnih procesa, no uz sve njezine prednosti važno je da u središtu svakog tehnološkog napretka ostane čovjek – kao njegov kreator, korisnik i krajnji cilj, kojem tehnologija treba služiti, a ne obrnuto', naglasio je župan Blaženko Boban.
U edukativnom dijelu programa Bojan Hadžisejdić (Nephos) približio je sudionicima ključne koncepte generativne umjetne inteligencije, njezin utjecaj na poslovanje te ulogu AI agenata u modernim organizacijama. Marko Pršić sa Sveučilišta Algebra Bernays predstavio je konkretne korake za pokretanje AI transformacije u poduzećima, uključujući identifikaciju poslovnih procesa, razvoj pilot-projekata i skaliranje rješenja.
U nastavku programa Ivan Lakoš iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije predstavio je Nacionalni plan razvoja umjetne inteligencije do 2032. godine, koji je trenutačno u izradi, s naglaskom na ključne ciljeve i mjere za razvoj AI ekosustava u Hrvatskoj. Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT-a iznio je očekivanja gospodarstva od AI strategije, posebno u području razvoja infrastrukture, regulatornog okvira te poticanja javno-privatnih partnerstava. Poručio je da su 'ulaganje u znanja i vještine ključ rasta, uz osobnu odgovornost na izazove budućnosti. Preregulacija i pretjerano normiranje jest problem, jer se konkurentnost gradi na znanju, dok su inovacije ključ uspjeha'.
Konferencija je zaključena panel-raspravom 'Kako ubrzati primjenu umjetne inteligencije u hrvatskom gospodarstvu', na kojoj su sudjelovali predstavnici javnog sektora, industrije i akademske zajednice. Raspravljalo se o razvoju AI ekosustava, potrebnim kompetencijama za radna mjesta budućnosti te ključnim preprekama i prilikama za poduzeća.
Sudionici su se složili kako je za uspješnu primjenu umjetne inteligencije nužna koordinirana suradnja svih dionika, uz jasan strateški okvir i kontinuirana ulaganja u znanje i inovacije. Naglašeno je kako su globalna ulaganja u AI dosegnula 150,8 milijardi USD u 2024. godini. Ipak, postoje znatne razlike koje proizlaze iz različitih pristupa: SAD se oslanja na tržišnu inovaciju, Kina na državno vodstvo, a EU na regulaciju i odgovornu primjenu. U tom kontekstu, Hrvatska djeluje unutar EU okvira, što donosi prilike, ali i ograničenja. Stoga je HUP prošle godine proveo prvo nacionalno istraživanje o umjetnoj inteligenciji u gospodarstvu koje pokazuje kako čak 70 % hrvatskih tvrtki vidi AI kao izvor konkurentske prednosti, a polovica ga koristi u svakodnevnom poslovanju.
Rezultati potvrđuju da hrvatske tvrtke prepoznaju umjetnu inteligenciju kao ključnu polugu konkurentnosti, no istovremeno ukazuju na potrebu za jačanjem strateškog pristupa i ulaganja u znanje. Ipak, unatoč velikom potencijalu, formalizirani strateški pristup još je u početnoj fazi, samo 3% poduzeća ima definiranu AI strategiju i tek mali broj sustavno ulaže u edukaciju zaposlenika.
Stoga je u idućem razdoblju potrebno osigurati dodatna financijska sredstva za investiranje u nove tehnologije, ali i sustavnu edukaciju zaposlenika u cilju sprječavanja tehnološkog zaostajanja i konkurentnosti na tržištu rada.Izazovima primjene AI bit će posvećena i ovogodišnja, peta po redu HUP-ova konferencija Digitalna (R)evolucija koja će se 22. rujna ove godine održati u zagrebačkoj Laubi.