Umirovljeni dugogodišnji pročelnik Ureda konzervatora u Splitu Radoslav Bužančić je bio jedan od izlagača na forumu rotarijanaca o budućnosti Hajdukovog stadiona.
- Poljud je stadion kulture, nema nikakve sumnje. Upisan je, to je njegov atribut.Ali, moram reći, mi pitanje kulture kao društvo teško percipiramo. Što znači ta riječ koju koristimo? To je nešto što se njeguje dugim periodima, dugim vremenima. Ako je tome tako, onda moram reći da je poljudska ljepotica zapravo spomenik nekulture. Mi njega ne njegujemo, od vremena kad je nastao do danas - kazao je.
Naveo je i da jedna stvar u sjeni velikih problema ostaje zamagljena.- Poljud je kulturni krajolik par excellance. Kad bi me pitali koji je najvažniji kulturni krajolik Hrvatske, Poljud bi sigurno bio na tom popisu. To je mjesto koje definira nas koji ovdje sjedimo, mjesto na kojem postoje spomenici duboke prošlosti - rekao je i nabrojio vrijedne lokalitete, od crkve Svete Trojice do poljudskog samostana.
Istaknuo je i kako je konzervatorstvo zapravo valorizacija, sa znanstvene strane mora pokazati što je neka vrijednost.
- Je li poljudski stadion vrijednost? Apsolutno da. Ja sam potaknuo upis u nacionalnu zaštitu, upravo jer sam smatrao da je to iznimno uspješan arhitektonski projekt moga profesora Borisa Magaša - nastavio je.
Dodao je i kako bi bio najsretniji ako će tribina pokrenuti rješenje kulturnog krajolika Poljuda.
- Sve te stvari treba staviti na stol i niti jedna ne smije biti smokvin list. Konzervatorstvo nije smokvin list. Iza naše procjene da se radi o vrijednosti ne stoji i procjena da ćemo zaustaviti bilo kakav društveni konsenzus koji ima smisla. Nismo mi neki koji će se pojavljivati kao arbitri iznad društva - Bužančićev je stav.
Drži i da Vijeće o kulturnim dobrima nije mjesto gdje će se skidati zaštita, nego se može raspravljati o vrijednosti spomenika i količini utjecaja na taj spomenik u nekom budućem zahvatu.
- Moramo razgovarati odgovorno o ovome, ne trebamo nabacivati lopticu s jedne na drugu stranu i mislim da je pravi trenutak da se prema Poljudu počnemo odnositi onako kako zaslužuje - ustvrdio je.
Ponudio je i odgovor na pitanje što je vrijednost stadiona. Drži da je to fantastična Magaševa skica koja lebdi unutar nevjerojatno očuvanog krajolika kao što je poluotok Marjan.
- Ponosan sam što se pred kolegama ne moram stidjeti zbog konurbacije Kaštela jer postoji u jednoj viziji jedna točka, nešto što je ljepota. Ljepota nije jedini kriteriji, nego jedan od kriterija. Tko nam garantira da neće biti nove ljepote, da neke bivše ljepote nisu bile ljepše od ove? - iznio je.
Kazao je i da Split ima nekoliko stadiona koje prosječni građanin niti ne drži u svom duhu. Nabrojio je tako onaj iz Dioklecijanovog vremena, srušen zbog obrane od Turaka, kao i solinski amfiteatar jer je ugrožavao postojanje grada.
- Sve su to iste bolne situacije o kojima govorimo i zašto je nestao stadion kraj Plinare. On je kulturno dobro, ako govorimo o nematerijalnoj kulturnoj baštini. Tu je i rođenje i postojanje Hajduka i veliki dani - podsjetio je na Stari plac.
Na koncu je zamolio za uvažavanje, bez traženja krivca jer 'svi smo odgovorni'.
- Ja sam u mirovini, moje kolege znaju posao i sigurno neće biti faktor koji će zabraniti bolji i ljepši stadion, niti će dopustiti da nestane vrijednost - poručio je Bužančić.
Forum se održao na Medicinskom fakultetu s istaknutim govornicima iz raznih područja.