Danas je blagdan Svih svetih, dan kada se slave svi sveci neovisno o tome je li ih Katolička crkva službeno proglasila svetima ili ne. Radi se o osobama koje su ostvarile ideal kršćanskog života, a kako se ne znaju poimence svi koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila ovaj dan kada se zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate.
Crkvena liturgija ističe kako u središtu svetkovine Svih svetih nije smrt nego život. Bog poziva sve ljude svih naroda i svih vremena u vječno zajedništvo svoje ljubavi. Krist je otkupitelj svih ljudi, i Bog ih sve poziva da budu sveti.
U židovstvu je bilo poznato štovanje grobova svetih, a tada su bila važna dva groba, grob proroka Izaije pokraj ribnjaka Siloe i Zaharijin grob u dolini Cedrona.
Prvi tragovi općeg slavlja ovog blagdana zabilježeni su u Antiohiji to u nedjelju iza Duhova, a taj se dan i danas u Pravoslavnoj crkvi obilježava kao blagdan Svih Svetih. Papa Grgur III. (731.- 741.) udovoljio je zahtjevima irskih monaha i premjestio je ovaj blagdan na datum 1. studenog kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom 'Samhain' koji je označavao Novu godinu. Kralj Luj Pobožni, sin Karla Velikog, proglasio ga je 835. zapovjednim blagdanom, a proglas o tome izdan je na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.
Blagdan Svih svetih u Hrvatskoj je dan kada većina ljudi obilazi posljednja počivališta svojih najmilijih iako se u Crkvi Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih obilježava 2. studenog. Tog dana vjernici mole za duše svojih dragih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima i odlaze na mise kako bi se u molitvi ponovno povezali s njima.