Tonća Blaževića, gradskog vijećnika i predsjednika HSLS-a Split, pitali smo što misli o najavljenim točkastim izmjenama GUP-a.
Slažete li se s argumentom da je potrebno ići u točkaste izmjene Generalnog urbanističkog plana jer je šteta da gotovi projekti čekaju nekoliko godina za izradu novog GUP-a?
- Zahtjevi za izmjenama važećeg GUP-a gomilaju se već godinama. Svakom tko realno razmišlja jasno je da se ovdje ne radi o 'crno ili bijelo' situaciji. Prošle godine detaljno sam iščitao svih 829 primjedbi, prijedloga, mišljenja i očitovanja na Prijedlog Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Splita. Da pojasnimo; svi zahtjevi za točkastim izmjenama nisu u skladu s važećim GUP-om i lako bi se samo na osnovu toga mogli odbiti. Zahtjeva ima svakakvih: od rješavanja osobnih slučajeva glede legalizacije (pojedinačno ili skupno kao na Marjanu, Kampusu ili preko puta novog rodilišta), preko učestalih traženja mijenjanja turističkih u mješovite zone, sitnih životu pojedinca bitnih korekcija, do poduzetničkih inicijativa o kojima slušamo sve ovo vrijeme. Malo smo svi skupa u zbunjujućoj situaciji. Naime, mantra u ovoj državi je da se koče poduzetničke inicijative i o tome progovaraju sve političke opcije, a onda kad imamo takve prijedloge dočekamo ih 'na nož'. U našem slučaju razlog je tome što se javnost i te kako uvjerila u ovih 27 godina da pravila nisu za sve ista. Dovoljno se sjetiti 'zelenih zgrada' koje su davnih 90-ih legalizirane na području između dvije bolnice koje je desetljećima bilo zabranjeno za takvu vrstu gradnje i ljudi nisu mogli unovčiti svoje zemljište. A netko je, eto, mogao. Dakle, nepovjerenje u javnu upravu je ogromno. To je i osnovni razlog zašto nismo prihvaćali prijedlog izmjena i dopuna GUP-a za vrijeme administracije prošlog gradonačelnika. Nije mu se vjerovalo. Uostalom, u odgovorima nadležnih na prijedloge točkastih izmjena bilo je nelogičnosti, lutanja, a i sličnih traženja koja su se prihvaćala ili odbijala. Dakle, nekonzistentno. Imali smo situaciju s drugim tornjem West Gatea gdje je u odgovorima prihvaćeno povećanje katnosti na 27 da bi nakon toga gradska služba odbila i sad solomonski čekamo da država riješi to pitanje kad već sami nismo sposobni.
Druga mantra nam je gubitak zelenila (osim kad je zelena zona baš na 'mojoj parceli koju bih rado prodao'). I tu ima svega pa se tako pričalo i o zaštiti autohtone trstike na Turskoj kuli na mjestu gdje je bila namjera graditi stanicu HGSS-a (preko puta školskog poligona). Tko god je bio tamo sigurno mu se javljaju upitnici na primjedbe ovakvog tipa.
Nove investicije nam donose određeni prihod, radna mjesta, ali i promjene u prostoru te dodatno zagušenje gradskih resursa svih vrsta. Kao i uvijek potrebna je cost-benefit analiza svakog većeg zahtjeva u suradnji s domicilnim stanovništvom te na osnovu toga odluka. Također bi se i investitori mogli 'trgnuti' prema Gradu (time i građanima) i na razne načine pokazati dobru volju u želji za realizacijom svog projekta koji iskače iz važećih pravila. Na takav način razmišljanja mogli bismo napokon riješiti ovu zavrzlamu uz paralelnu izradu strategije razvoja grada koja će nam reći kako se vidimo u sljedećih 20-30 godina. Otvoreno, bez fige u džepu prema javnosti pa se može. U ovom slučaju svako i najmanje 'otklizavanje' u netransparentnost je nedopustivo.
Mislite li da se stvar požuruje zbog privatnih, a ne javnih interesa?
- Tko to kaže da se privatni i javni interes ne mogu poklopiti?! S obzirom koliko dugo dobar dio zahtjeva već postoji ne možemo govoriti o požurivanju već samo o razrješavanju ovog čvora oko gradskog vrata. Ove godine moramo dati konačne odgovore na sva traženja i započeti izradu Strategije razvoja Splita. Veliki je ovo ispit za ovu gradsku administraciju.
Koliko su ove izmjene GUP-a važne za razvoj Splita? Možete li izdvojili koji vrijedan projekt?
- Ako govorimo samo o većim zahtjevima, onda otvoreno treba reći da se bez više-manje svakog od njih može. Ovdje je pravo pitanje jesmo li grad otvoren prema investicijama i vrijede li za sve ista pravila. Ono što bih izdvojio kao prostor o kojem se toliko ne govori, a javnost bi trebala biti detaljno upoznata, jest potez od pomoćnih igrališta Hajduka pa do ulaza u tunel. To je prostor rezerviran za sportske sadržaje, a u prijedlozima Izmjena GUP-a tražila se i izgradnja sportskih hotela. Tu se također dobrim dijelom radi o privatnom zemljištu.
Kakav GUP treba Splitu? Što biste vi napravili da ste na gradonačelnikovom mjestu?
- Kakav GUP treba Splitu odredit će čitav niz stručnjaka različitih profila koji trebaju biti potpomognuti gradskom administracijom, poštenom i otvorenom prema javnosti. Tu je i odgovor na drugi dio pitanja. Kao gradonačelnik išao bih u posao s timom kompetentnih ljudi kojima se može vjerovati. Održao bih još jedan krug sastanaka po svim kotarevima na koje se odnose veći projekti te saslušao što građani imaju reći jer razgovora nikad dosta. Također bih održao i sastanke s investitorima i o njima izvijestio javnost. Nakon toga veći dio odluka bi se iskristalizirao sam od sebe. Normalno, uvijek stoji ona da nije svaka ideja za realizaciju, ali svaka jest za razmatranje. Ovaj proces treba pratiti i priprema i izrada strategije razvoja Splita koju je ova gradska administracija i započela.