Deveti Bokun festivala održat će se u petak i subotu 4. i 5. rujna 2026. godine s početkom u 19 sati i 30 minuta u parku Malariji u Trogiru. Nakon uspješno izvedenog programa na temu 'Stanlio i Olio' i smijeha 'do suza' u publici, festivalska ekipa ostaje u zlatnom dobu Hollywooda te se bavi stvaralaštvom Louisa Armstronga Satchma (1901- 1971), najpoznatijeg trubača u povijesti jazz glazbe. Jedan od začetnika jazza i swinga, uz sviranje, pjevanje, skladanje, bavio se glumom te se uglavnom glumeći sebe pojavio u nekolicini igranih, animiranih i dokumentarnih filmova. Bio je prvi tamnoputi pjevač koji je uživo nastupio na radiju u Sjedinjenim Američkim Državama te time zauvijek ušao u svjetsku povijest borbe za ljudska i rasna prava.
Popis umjetnika koji će inspirirani stvaralaštvom Louisa Armstronga, svojim izvedbama nagraditi vjernu trogirsku publiku, ove godine je impresivan. Na Malariji nastupaju: skladatelji Deni Pjanić i Mitja Reichenberg, DJ i glazbeni urednik Damir Duplančić, slikari Stanislav Huljić i Josipa Nedeljko, pjevačica i skladateljica Melita Lovričević, trubač Ivo Jerkunica, plesači Irena Jurjević, Lazaro Yoel Campos Ramos, plesačice iz plesne škole 'Studio Dimache' - Lara Žižić, Noemi Dimache, Franka Jeličić te posebna zvijezda programa u ulozi Billie Holiday, po prvi puta na Bokunu festivala - glumica i pjevačica Ksenija Prohaska.
Kroz priču o životu jazz muzičara, publiku će voditi skladatelji nijemog filma Mitja Reichenberg i Deni Pjanić. Inspirirani songovima koje je Louis Armstrong izvodio ili im je bio autor, skladali su novu glazbu za nijeme i animirane filmove. Mitja Reichenberg na pijanu prati nijeme filmove komičara Bustera Keatona, dok Deni Pjanić uz svoju glazbu na saksofonu prati animirane filmove Betty Boop Maxa Fletchera. U jednom od filmova Betty Boop 'I'll be glad when you're dead you rascal you' (1932), glumio je i Satchmo, dok je obožavao gledati nijeme komedije. Omiljeni glumci su mu bili Stan Laurel, Charlie Chaplin i Buster Keaton.
Ulaz na festival će kao i svake godine biti besplatan uz slogan 'Kultura narodu'. Nekoliko dana prije početka festivala s pročelja Muzeja grada Trogira, spustit će se privremena umjetnička instalacija na brodskom jedru dimenzija 7 x 3,5 metara. Autor jedra s kojeg u zelenoj džungli pticama svira Louis Armstrong, je akademski slikar Stanislav Huljić.
Bokun festivala je multimedijalni projekt nastao prema ideji umjetničke ravnateljice Ivane Orešić koji otkriva nove dimenzije filmske umjetnosti te nastaje uz pomoć svestranih umjetnika i prijatelja festivala. Posebnost festivala je u skladanju nove glazbe za filmove te izvođenje tijekom projekcija uživo. Program se stvara i režira poput kazališne predstave kako bi gledatelji što bolje mogli doživjeti temu festivala te u interakciji s umjetnicima što više sudjelovati u njemu.
U devet godina djelovanja kroz različite programe i gostovanja publici je predstavljeno stvaralaštvo umjetnika koji su obilježili 20. stoljeće: skladatelja Ive Tijardovića, komičara Bustera Keatona, Charliea Chaplina, Stana Laurea i Olivera Hardyja, slikara Fride Kahlo, Salvadora Dalija i Diega Rivere, animatora Dušana Vukotića i Walta Disneya, redatelja Sergeia Eistensteina, pisca Lewisa Carrolla.
Bokun festivala surađuje ili je do sada surađivao s Festivalom mediteranskog filma Split, The Walt Disney Company, Umjetničkom akademijom u Splitu, Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske, Hrvatskim narodnim kazalištem u Splitu, Museo Casa Estudio Diego Rivera y Frida Kahlo, ambasadama Meksika i Španjolske, Međunarodnim dječjim festivalom Šibenik, Turističkim zajednicama Trogir, Jelsa i Šibenik, Udrugom Dušan Vukotić, Zakladom Karlo Grenc, Centrom za kulturu Bol, Muzejem grada Trogira, Likovnom udrugom Trogir, Hrvatskim domom u Splitu, Novim prostorima kulture u Zagrebu. Bilježe se i gostovanja u Vrisniku i Jelsi na otoku Hvaru, Bolu na otoku Braču, Hrvatskom domu u Splitu, Kantunu kulture u Trogiru, Kulturnom domu u Komiži na otoku Visu, otoku Drveniku Velikome, na Međunarodnom dječjem festivalu Šibenik – Hrvatska te u Mjesnim odborima u Zagrebu.
Zahvaljujući kvalitetnom, za sve generacije atraktivnom programu, Bokun festivala iz godine u godinu privlači sve veći broj zainteresirane publike. Organizacijskom timu koji priprema festival glavni je cilj mijenjati svijest ljudi, da kultura mora biti besplatna, dostupna svima. Na taj način društvo napreduje, potiče kreativce na rad te pozitivne promjene.
