Gradonačelnik Sinja Miro Bulj uputio je Gradskom vijeću prijedlog kojim se niža stopa poreza na dohodak smanjuje s 18 na 15 posto, odnosno na najnižu stopu koju zakon dopušta gradovima. Ako Gradsko vijeće prihvati prijedlog, nova stopa primjenjivat će se od 1. siječnja 2027. godine.
Time Sinj nastavlja politiku poreznog rasterećenja rada. Na gradonačelnikov prijedlog Gradsko vijeće je još krajem 2023. godine smanjilo nižu stopu poreza na dohodak s 20 na 18 posto, koja se primjenjuje od 1. siječnja 2024. Novim prijedlogom Sinj bi u tri godine stopu smanjio ukupno za pet postotnih bodova.
Prije upućivanja prijedloga Gradskom vijeću provedeno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Tijekom savjetovanja nije zaprimljena nijedna primjedba ni prijedlog građana, nakon čega je gradonačelnik konačni prijedlog Odluke uputio Gradskom vijeću na raspravu i donošenje.
Smanjenje porezne stope znači da će zaposlenim građanima s prebivalištem na području Grada Sinja, koji plaćaju porez na dohodak, od iste bruto plaće ostajati veći neto iznos.
Sinj porezno povoljniji od Zagreba i Splita
Predloženom nižom stopom poreza na dohodak od 15 posto Sinj će imati osjetno manje porezno opterećenje rada od najvećih hrvatskih gradova. Zagreb primjenjuje nižu stopu od 23 posto, a Split od 21,5 posto. To znači da će sinjska stopa biti osam postotnih bodova niža od zagrebačke te 6,5 postotnih bodova niža od splitske.
Razlika je vidljiva i na konkretnom primjeru. Za radnika čija mjesečna porezna osnovica iznosi 1.000 eura, porez obračunat prema sinjskoj stopi od 15 posto iznosio bi 150 eura. Na istu poreznu osnovicu u Zagrebu bi se obračunalo 230 eura, a u Splitu 215 eura poreza.
To znači da bi radniku s prebivalištem u Sinju, uz jednaku bruto plaću, osobni odbitak i druge porezne okolnosti, u odnosu na Zagreb ostalo 80 eura više mjesečno, odnosno 960 eura više godišnje. U usporedbi sa Splitom ostalo bi mu 65 eura više mjesečno, odnosno 780 eura više godišnje.
Ova usporedba pokazuje da porezna stopa nije samo broj, nego konkretan iznos koji svakoga mjeseca ostaje građanima i njihovim obiteljima. Smanjenjem stope na 15 posto Sinj se pozicionira kao grad s jednim od najnižih poreznih opterećenja rada u Hrvatskoj.
Za isti rad i jednaku bruto plaću građaninu Sinja tako ostaje veći neto iznos nego građaninu Zagreba ili Splita. Time se dodatno jača konkurentnost Sinja kao mjesta za život, rad i poslovanje.
Bitno je naglasiti kako ova mjera ne povećava trošak poslodavca. Bruto trošak plaće ostaje isti, dok se smanjenjem poreza povećava iznos koji se isplaćuje radniku.
Predloženim smanjenjem poreza Grad Sinj svjesno se odriče dijela svojih prihoda kako bi veći dio zarađenog novca ostao građanima i njihovim obiteljima.
Uz izravno povećanje neto primanja, riječ je i o gospodarskoj i demografskoj mjeri kojom se potiču rad, lokalna potrošnja, poduzetništvo te ostanak i doseljavanje stanovništva.
Smanjenje poreza dio je politike Grada Sinja koja obuhvaća ulaganja u dječje vrtiće, obrazovanje i komunalnu infrastrukturu, potpore obiteljima, novorođenoj djeci i mladima te programe stambenog zbrinjavanja.
Cilj je da građanima ostane više od njihova rada te da Sinj bude grad u kojem se može dostojanstveno živjeti, raditi i graditi budućnost.
'Kad možemo ostaviti više novca ljudima koji su ga svojim radom zaradili, onda to trebamo napraviti. Ne želim da Grad puni proračun tako da građanima uzima više nego što mora. Zato predlažemo najnižu zakonom dopuštenu stopu od 15 posto. To znači veće neto plaće našim ljudima, bez ijednog eura dodatnog troška za poslodavca', poručio je Bulj.
Grad je uveo besplatan vrtić, a programom 'Ostani tu' pomaže mladim obiteljima i samcima u rješavanju stambenog pitanja. U 2026. godini za taj je program osigurano 300 tisuća eura, a potpore su dodijeljene za 72 korisnika. Grad provodi i potpore za novorođenčad te financira besplatan prijevoz srednjoškolaca.
'Besplatan vrtić, pomoć mladima da riješe stambeno pitanje, potpore obiteljima i sada porez na dohodak na zakonskom minimumu dio su istog smjera. Želimo da se u Sinju isplati raditi, osnovati obitelj, ostati i graditi život. Grad se svjesno odriče dijela prihoda kako bi više ostalo građanima koji taj novac zarađuju', zaključio je Bulj.
