Zbog krivotvorenih proizvoda i piratstva svaka država u prosjeku godišnje izgubi do 15 milijardi eura, a gotovo da nema robe koja nije podložna krivotvorenju. Europski potrošači često naručuju robu iz trećih zemalja koja je nerijetko krivotvorena, zbog čega Europska unija najavljuje stroža carinska pravila.
Voditelj Odjela poslova za pravo intelektualnog vlasništva, Carinska uprava, Ninoslav Babić istaknuo je u emisiji HRT-a Potrošački kod, kako se u Hrvatskoj bilježe slični rezultati kao i prijašnjih godina, uz manje promjene.
'Sada vidimo da većina robe i dalje dolazi iz Kine kad govorimo o količini robe. Na drugom mjestu je Turska i odnos je negdje 60 naprema 40 posto, tek 1 posto otpada na ostale države. Međutim, kada gledamo vrijednost uništene krivotvorene robe, tada vidimo da je vrijednost robe koja dolazi iz Turske oko 85 posto u odnosu na 15 posto vrijednosti robe koja dolazi iz Kine', rekao je Babić.
Dodaje kako se to može objasniti vrstom robe.
'To tumačimo time da roba koja dolazi iz Turske je često roba koja ima veću jediničnu vrijednost, radi se o skupocjenim torbicama, kopijama, zatim parfemima, deterdžentima i slično. Dok iz Kine dolazi čitava, vrlo široka paleta ostalih proizvoda koji imaju jediničnu cijenu puno nižu i zbog toga je ta razlika', objasnio je.
Govoreći o dostupnosti takve robe, Babić naglašava ograničenja sustava kontrole.
'Prvo morate shvatiti da carina ne može zaustaviti sve. U pravilu, razina kontrole kreće se negdje od oko 5 do 7 posto. Toliku količinu uvoznih pošiljaka možemo fizički pregledati. Naravno, tu nam pomažu određeni informacijski sustavi koji na temelju unaprijed definiranih parametara detektiraju određene sumnjive pošiljke i upućuju nam da bi se nešto trebalo pregledati', objašnjava.
