Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a pokrenut će zakonodavnu inicijativu za izmjenu Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s ciljem ugradnje funkcionalnog spajanja kao zakonske kategorije i proširenja te mogućnosti na razinu županija. Pozivaju Vladu Republike Hrvatske i sve stranke zastupljene u Saboru da podrže ovu reformu. Zaključak je to okruglog stola Decentralizacija ili iluzija: Tko stvarno upravlja Hrvatskom - građani ili sustav?, održanog u Hrvatskom saboru, u organizaciji Kluba.
'Hrvatska je na papiru decentralizirana zemlja. Ali kada pogledate stvarnost, opustošene općine bez jedne jedine javne ustanove, lokalne samouprave koje ovise o transferima iz Zagreba i ne mogu donijeti ni jednu ozbiljnu odluku bez suglasnosti ministarstva, shvatite da decentralizacija kod nas uglavnom ne funkcionira', poručila je predsjednica Centra, saborska zastupnica Marijana Puljak, dodajući da se Centar već godinama zalaže za ozbiljnu reformu.
'Umjesto 556 sitnih jedinica, predlažemo pet do sedam snažnih regija, s pravim ovlastima i pravim novcima. Danas činimo korak prema tome i tražimo da vladina odluka o funkcionalnom spajanju postane zakon i da se ta mogućnost proširi i na županije', rekla je Puljak.
Kako je istaknuo saborski zastupnik NPS-a, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, sustav je trenutno postavljen tako da je funkcionalno spajanje neprovedivo u praksi.
'U Ludbregu smo pokušali i naišli smo na administrativne barijere na svakom koraku. Nitko nije regulirao radni status službenika koji bi trebali raditi za više općina. Načini povezivanja nisu jasno definirani. Puno se priča o reformi, ali ona se ne provodi, a najgore je to što Ministarstvo financija, koje je do sad isključivo vodilo brigu o reformi lokalne samouprave, sve to svodi na postepeno smanjivanje prihoda gradovima i općinama', upozorio je Bilić.
'Ako država ozbiljno misli na funkcionalno spajanje, mora to staviti u zakon. Mora regulirati status službenika, primijeniti europske modele koji na drugačiji način brinu o ravnomjernom razvoju i proširiti mogućnost suradnje i na županije, jer decentralizacija koja stane na razini županija zapravo ostaje kod centra“, zaključio je Bilić.
Prema riječima znanstvene savjetnice s Ekonomskog instituta Dubravke Jurline Alibegović, decentralizacija u Hrvatskoj postoji na institucionalnoj razini, ali je ograničena slabom fiskalnom autonomijom i političkom centralizacijom.
'Postojeći sustav lokalne i regionalne samouprave, neodgovarajuća opremljenost nužnom infrastrukturom, ograničenost kapaciteta i postojeći način lokalnog financiranja ne omogućuju širenje odgovornosti lokalnoj i regionalnoj vlasti u preuzimanju novih javnih poslova i postizanju rezultata. Osim toga, politički motivirana nezainteresiranost za stvarnim spajanjem općina i gradova ne osigurava podršku novoj teritorijalnoj organizaciji', upozorila je Jurlina Alibegović.
'Mi stalno 'reformiramo' sustav, ali on ostaje isti, usprkos svim tim silnim reformama. Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi je od 2001. do sada deset puta mijenjan i nije se promijenilo ništa. Zašto sustav ostaje isti? Odgovor je u političkim faktorima, institucionalnom razvoju, političkim akterima, ali i interesnim zajednicama, poput Hrvatske zajednice županija i Hrvatske zajednice općina. Ove dvije udruge su, uz političke aktere, igrači koji onemougaćavaju otvaranje ključnih pitanja reforme', rekao je profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Vedran Đulabić, dodajući da u Hrvatskoj trenutno ne postoji ni 'd' od decentralizacije.
'Po meni je ključno pitanje racionalizacija teritorijalne strukture, a onda nakon toga ide značajna decentralizacija, odnosno prenošenje poslova i financija na lokalne jedinice i jačanje njihovog kapaciteta', istaknuo je.
Sudionici su naglasili da je prvi neophodni korak ugradnja funkcionalnog spajanja u zakon. Vladina odluka o funkcionalnom spajanju mora dobiti zakonski temelj izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Osim toga, spajanje je potrebno zakonski omogućiti i na županijskoj razini. Kada je riječ o provedbi reforme teritorijalnog ustroja, naglasili su sudionici, Hrvatska treba ambiciozniji reformski plan od sadašnjeg sustava, prema modelu pet do sedam snažnih regija, organiziranih oko funkcionalnih urbanih centara, s jasno definiranim nadležnostima, fiskalnom autonomijom i demokratskim mehanizmima kontrole.
Potrebno je i jačanje fiskalne autonomije. Udio lokalnih jedinica u porezu na dohodak i vlastita porezna baza moraju biti razmjerni prenesenim ovlastima, dok se decentralizirane funkcije trebaju financirati predvidivo i transparentno. Kako su zaključili, bez transparentnosti i evaluacije nema ni odgovornosti pa bi Vlada godišnje trebala objavljivati evaluaciju učinkovitosti decentraliziranih funkcija, u strojno čitljivom formatu.
