Dok je nakon ljetnog upisnog roka na hrvatskim visokim učilištima ostalo više od 15.000 slobodnih mjesta, stručni prijediplomski studij Menadžment trgovine i turizma Sveučilišnog odjela za stručne studije Sveučilišta u Splitu već je u prvom roku popunio svih 95 mjesta za redovite studente. Za studij se prijavilo 413 kandidata, odnosno više od četvero na jedno raspoloživo mjesto.
Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, pravo upisa na neki od studijskih programa u ljetnom upisnom roku za akademsku godinu 2026./2027. ostvarilo je 25.312 kandidata. Ukupna upisna kvota iznosila je 40.445 mjesta, što znači da je na nacionalnoj razini popunjeno približno 62,5% raspoloživih kapaciteta.
U takvim okolnostima rezultat splitskog studija predstavlja nastavak pozitivnog trenda. Agencija za znanost i visoko obrazovanje već je u jesenskom upisnom roku 2025. godine Menadžment trgovine i turizma uvrstila među najpoželjnije studije u Hrvatskoj prema omjeru broja prijava, prvih prioriteta i upisne kvote.
Zadovoljstvo ostvarenim interesom ne kriju nastavnici i vodstvo Odsjeka za menadžment trgovine i turizma, na čelu s pročelnicom dr. sc. Antonijom Roje. Međutim, iza upisnih brojki nalazi se i pitanje koje je važno budućim studentima i njihovim roditeljima: što mladi danas očekuju od visokoškolskog obrazovanja?
Studenti više ne žele biti pasivni slušatelji
Dr. sc. Senka Borovac Zekan, profesorica stručnih studija i nositeljica kolegija Menadžment događaja, Poslovno vođenje i Karijerne vještine, smatra kako razlog kontinuiranog interesa treba tražiti u povezivanju nastave sa stvarnim poslovnim i društvenim okruženjem.
– Današnji studenti ne žele biti samo pasivni slušatelji. Oni već u učionici žele znati gdje će i kako primijeniti stečeno znanje. Upravo zbog toga posljednjih nekoliko godina sustavno razvijamo model učenja kroz konkretne projekte. Studenti pregovaraju s partnerima, komuniciraju sa sponzorima i medijima, vode timove, upravljaju budžetima, osmišljavaju kampanje i preuzimaju odgovornost za postignute rezultate. Na taj način oni ne usvajaju samo sadržaj pojedinog kolegija, nego razvijaju samopouzdanje, inicijativu i kompetencije koje će im trebati na tržištu rada – ističe Borovac Zekan.
Projektni zadaci pritom nisu izdvojeni dodatak redovitoj nastavi već su povezani sa sadržajem kolegija, ishodima učenja i vrednovanjem studentskog rada. Umjesto rada na imaginarnim poslovnim situacijama, studenti se susreću sa stvarnim rokovima, partnerima, korisnicima i posljedicama svojih odluka.
U tri godine studenti prikupili više od 30.000 eura
Među najupečatljivijim primjerima takvog pristupa su humanitarni događaji koje studenti već tri godine osmišljavaju i organiziraju u sklopu kolegija Menadžment događaja.
Prvi humanitarni pub kviz održan je 2024. godine za Mateu Lončar, koja je godinama živjela s posljedicama teškog stradavanja od strujnog udara. Studenti su bili raspoređeni u organizacijske timove te su kontaktirali partnere i donatore, dogovarali prostor i nagrade, vodili promociju i brinuli o logistici događaja.
Godinu poslije humanitarni kviz organiziran je za Marina Mijića, mladog paraolimpijskog sportaša i studenta prava koji je nakon teške prometne nesreće ostao u vigilnoj komi. Na događaju je sudjelovalo 58 ekipa i približno 270 posjetitelja.
Treći humanitarni pub kviz studenti su u svibnju 2026. godine organizirali za sedmogodišnjeg Marka Cvitanovića iz Prološca. Interes je ponovno nadmašio sva očekivanja. Naime, već prvoga dana prijavilo se više od 70 ekipa, a uz potporu poduzetnika, obrtnika i građana osigurano je više od 250 nagrada.
Tijekom triju generacija studentskih humanitarnih projekata prikupljeno je više od 30.000 eura za korisnike i njihove obitelji. Međutim, njihova vrijednost ne može se mjeriti samo iznosom donacija.
– Ovo je nešto što ću pamtiti i nakon završetka studija. Neopisiv je osjećaj kada nekome možeš pomoći vlastitim znanjem – opisala je Petra Punda, studentica koja je sudjelovala u organizaciji humanitarnog kviza.
Borovac Zekan objašnjava kako studenti kroz ove projekte uče upravljati događajem, ali istovremeno razvijaju empatiju i svijest o tome da svojim znanjem neposredno mogu pomoći drugima.
– Studenti rade sa stvarnim osobama, poduzetnicima, rokovima i odgovornostima. Oni pritom vide kako ono što uče na studiju ne mora služiti isključivo postizanju poslovnog rezultata, nego može pridonijeti dobrobiti zajednice. U tome se nalazi smisao društveno korisnog učenja. Mi nastojimo odgojiti i obrazovati mlade ljude da budu na korist i dobrobit cijelog društva, a ne samo sebi – naglašava Borovac Zekan.
Studentski projekt prerastao u inicijativu u Zatonu
Da iskustvo stečeno tijekom studija može potaknuti djelovanje i izvan fakulteta pokazuje primjer studentice Martine Ševerdije. Nakon što je pratila organizaciju studentskih humanitarnih kvizova, odlučila je organizirati pub kvizove u rodnom Zatonu kraj Šibenika.
– Često sudjelujem u pub kvizovima. Svoju strast prema njima željela sam prenijeti i drugima te omogućiti mještanima druženje i tijekom zimskih mjeseci, kada je Zaton poluprazan. Vidjevši kako to rade studenti kolegija Menadžment događaja, ohrabrila sam se i sama poduzeti konkretne korake. Jednom kada nešto organiziraš i uđeš u tu 'shemu', shvatiš da nema toga što ne možeš organizirati – govori Martina.
Njezina inicijativa pokazuje kako rezultat nastavnoga projekta ne mora završiti predajom zadatka i ocjenom. Znanja i samopouzdanje stečeni tijekom studija mogu se prenijeti u sredinu iz koje student dolazi te potaknuti nove aktivnosti i povezivanje lokalnog stanovništva.
Od studentskog projekta do prvog honorara
Projektni pristup obuhvaća i suradnju s poduzetnicima. Studentice Jasna Srdelić i Marija Jarak sudjelovale su u osmišljavanju i provedbi marketinške kampanje za splitski boutique Tajla. Analizirale su ciljane kupce, postavile ciljeve kampanje, oblikovale komunikacijske poruke i sudjelovale u provedbi promotivnih aktivnosti. Njihov rad je bio honoriran, čime je zadatak započet u okviru studija prerastao u prvo profesionalno iskustvo.
Ana Vlašić i Ines Bilandžić su osmislile projekt 'SEA-EU Video Podcast Studio: Empowering International Collaboration, Entrepreneurship and Social Impact', za koji su dobile 4.000 eura od SEA-EU alijanse. U sklopu projekta pokrenut je studentski podcast POSSCAST, u kojem studenti razgovaraju s lokalnim poduzetnicima, alumnijima i drugim gostima iz poslovnog svijeta. Studenti sudjeluju u izboru tema i gostiju, pripremi i vođenju intervjua te snimanju, produkciji i promociji sadržaja.
– Suradnja s poslovnim sektorom ne bi trebala ostati samo na povremenim gostujućim predavanjima. Studenti trebaju dobiti priliku raditi na stvarnom zadatku, komunicirati s naručiteljem i osjetiti kako njihov rad ima konkretnu vrijednost. Oni tek tada mogu razumjeti i iskusiti što je odgovornost koja prati profesionalni angažman – smatra Borovac Zekan.
Studenti se tijekom studija uključuju i u organizaciju sportskih događaja, poslovne i marketinške projekte, međunarodne programe mobilnosti te aktivnosti koje ih povezuju s alumnijima i potencijalnim poslodavcima.
Rezultat obrazovanja nije samo diploma
Velik broj prijava pokazuje kako budući studenti prepoznaju programe koji im uz stručna znanja omogućuju stjecanje iskustva, razvoj profesionalnih kontakata i provjeru vlastitih sposobnosti u stvarnim situacijama.
– Naši studenti najbolji su promotori studija. Kada mogu pokazati događaj koji su organizirali, kampanju koju su osmislili, intervju koji su vodili, projekt za koji su osigurali financiranje ili humanitarnu akciju kojom su nekome pomogli, diploma prestaje biti jedini vidljivi rezultat njihova obrazovanja. Cilj je da tijekom studija otkriju vlastite sposobnosti, uspostave kontakte s poslovnim sektorom i steknu iskustvo zbog kojeg će na tržište rada izaći sigurniji i spremniji – zaključuje Borovac Zekan.
Brojka od 413 prijavljenih kandidata na 95 mjesta stoga nije samo upisna statistika. Ova brojka upućuje na to da mladi traže obrazovanje povezano sa stvarnim poslovnim okruženjem i lokalnom zajednicom. Studentski projekti istovremeno pokazuju kako suradnja sveučilišta i lokalne sredine donosi rezultate vidljive i nakon završetka pojedinog kolegija.
