ČITATELJI, RECITE KOJU TEMU ŽELITE DA OBRADIMO?U komentarima ili putem maila (poliklinika@priska-med.com) napišite o kojoj medicinskoj temi ili pitanju biste željeli čitati (neovisno koliko široka ili uska tema bila).
Kroz svakodnevne razgovore s pacijentima, nije teško primijetiti da još uvijek dosta mistično i s nepovjerenjem doživljavaju opću anesteziju, komentirajući da je rizik prilikom anestezije nekad i veći od rizika samog zahvata.
Pritom, često se na istu razinu stavlja opća anestezija i kratkotrajna analgosedacija, kojom se izazove san i manjak boli, a da pritom pacijent još uvijek samostalno diše, a ne s pomoću anesteziološkog aparata. Pacijent ni u jednom trenutku 'ne diše preko stroja' i budi se brzo nakon zahvata. Analgosedacija je metoda koja se koristi kod kolonoskopije, gastroskopije i sličnih pretraga kraćeg trajanja.
Priprema za zahvat
Kod opće anestezije, anesteziolozi od početka razmišljaju o prevenciji komplikacija, tako da prije svakog provedenog zahvata, radi se anesteziološki pregled s medicinskom dokumentacijom. Ako je potrebno, prilagode se lijekovi koje pacijent uzima i uzmu se u obzir svi rizici koje nosi. Uz to, anesteziolog će prokomentirati s pacijentom njegove sve prethodne anestezije, kao i eventualne alergije na lijekove. Nijedan anesteziolog neće ući nespreman u zahvat – želi, i mora znati sve o pacijentu.
Komplikacije i nuspojave
Prije provođenja same anestezije, liječnik još jednom prolazi sve korake anestezije s pacijentom. Važno je da pacijent ne jede ništa prije zahvata po uputi liječnika, jer, u suprotnom, moguće je povraćanje tijekom same operacije.
Prilikom postavljanja tubusa preko kojeg će pacijent disati, moguća su oštećenja zuba - rizik za to je minimalan, odnosno, prema zadnjim znanstvenim radovima, oko 0.092%, uz veći rizik za pacijente koji imaju lošu kvalitetu zubala. Naravno, prilikom anesteziološkog pregleda, liječnik će se upoznati i sa stanjem zubala pacijenta.
Kao i na svaki drugi lijek, iznimno rijetko postoji mogućnost alergijske reakcije na anestetike. Na sreću, svaki anestetik ima i lijek koji zaustavlja tu reakciju, a koji bi sve klinike trebale imati na dohvat ruke anesteziologu, kako bi odmah zaustavio reakciju.
Nakon što se pacijenta probudi iz anestezije, može osjećati promuklost, škakljanje u ždrijelu, mučninu i nagon za povraćanjem, a svi od navedenih simptoma prolaze brzo i bez poteškoća.
Rade li liječnici lošije ako je pacijent u anesteziji?
Jedno od češćih pitanja kod zahvata koji se mogu, ali i ne moraju raditi u anesteziji, bude: 'Hoće li mi liječnik lošije napraviti zahvat ako ne zna kad me boli?'
Protokol intervencija koje se provode isti je s ili bez anestezije, uz eventualno mogućnost prestanka provođenja intervencije ako pacijent ne može trpjeti bol. Kvaliteta same intervencije neće biti ništa lošija ako je pacijent u anesteziji.
Trebam li anesteziju za svoj zahvat?
Na kraju, odluka je na samom pacijentu. Korištenjem anestezije moguće je izbjeći bol i osjećaj nelagode koji se javlja prilikom nekih intervencija, a pritom su rizici koje nosi minimalni. Ako se odlučite na korištenje anestezije, važno je da vas anesteziolog upozna s cijelim procesom i odgovori na sva pitanja koja imate. Osnova svakog dobrog rezultata u medicini počiva na odnosu povjerenja između medicinskog osoblja i pacijenta.
