Ilija Srdanović, prvi na Studentskoj listi koja je jučer pobijedila na parlamentarnim izborima u Srbiji i tako okončala dugogodišnju vladavinu Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke, za Index je govorio o prvom razgovoru s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, odnosima s Hrvatskom i sastavljanju nove Vlade.
Čuli ste se s Andrejem Plenkovićem. Je li razgovor ostao na čestitkama ili ste razgovarali i o budućoj suradnji?
- U ovom trenutku to je bio razgovor u kojem je on čestitao našem pokretu i našoj listi na uvjerljivoj pobjedi na parlamentarnim izborima. Na tome je razgovor završio. On se, kao i mi, nada daljnjoj suradnji, ali ona će se konkretizirati kada formiramo Vladu i formalno dobijemo ovlasti za to.
Što će vaša pobjeda konkretno promijeniti u odnosima s Hrvatskom? Očekujete li zatopljenje odnosa?
- U srži našeg pokreta, koji su pokrenuli studenti, jest otvorenost za konstruktivnu suradnju i dijalog sa svim stranama. Svakako ćemo biti faktor stabilizacije dobrosusjedskih odnosa u idućem razdoblju jer je naš prethodnik bio destabilizirajući faktor broj jedan, ne samo u odnosu prema Hrvatskoj nego i prema većini zemalja u regiji.
Uspio je posvađati i dva oka u glavi, a kamoli one među kojima postoje otvorena pitanja iz prošlosti. Kad god mu je to bilo politički potrebno, otvarao je pitanja koja, nažalost, nisu bila u interesu naših građana ni naših susjeda, nego samo u njegovom političkom interesu ostanka na vlasti. Taj je ostanak trajao predugo i nanio ogromnu štetu našim građanima i svima nama u regiji. Sigurno je bio glavni faktor nestabilnosti u našem okruženju u posljednja tri desetljeća.
Vaš pokret okuplja ljude različitih političkih i svjetonazorskih uvjerenja, ali pobjeda pokazuje da ste se uspjeli dobro organizirati. Kako ćete sada birati premijera i ministre? Tko će donositi te odluke?
- Studenti su izabrali 250 stručnjaka iz različitih područja: ekonomiste, pravnike, financijske stručnjake, sportaše, kulturne radnike, liječnike, prosvjetne radnike. Praktično nema segmenta društva koji nije obuhvaćen širinom te liste. Sada imamo velik broj mandata u Skupštini i već među tim ljudima dovoljno je vjerodostojnih kandidata koji mogu biti članovi vlade ili premijer.
Pokret nije samo ono što vidimo na listi. On predstavlja šire građansko okupljanje Srbije koja želi ići naprijed. U međusobnom demokratskom dijalogu odlučit ćemo tko će ući u vladu i dalje voditi zemlju u najboljem interesu naših građana.
Najavili ste vrlo zahtjevne reforme, od pravosuđa i policije do borbe protiv korupcije i slobode medija. Očekujete li otpore i pokušaje opstrukcije? Čime ćete se prvo pozabaviti?
- Zadatak nije lagan. Složen je i posljedica je višedesetljetne krize u društvu, prije svega radikalizma koji je nastao iz narativa jednog stranačkog bezumlja. Ono je duboko ukorijenjeno u svim porama društva. Mnogi na početku prosvjeda i studentskog pokreta nisu vjerovali da ćemo uspjeti. Pokret je prerastao u Studentsku listu i građansku inicijativu vođenu studentskim zahtjevima i studentskim vodstvom.
Klasična stranačka struktura oporbe nije uspjela ni okrznuti monolit radikalizma predvođenog Aleksandrom Vučićem. Uspjela je ova organizacija, koja u sebi ima stvarne temelje europskih civilizacijskih vrijednosti: državu u kojoj vrijedi vladavina prava i u kojoj će se oslobađati institucije, od policije preko tužiteljstva do sudstva. Te institucije treba osloboditi stranački postavljenih kadrova koji su činili velike pogreške, nerijetko i kaznena djela, i doveli zemlju u ovo stanje. Zato će prvi koraci u policiji, tužiteljstvu i sudstvu biti jako važni.
Za transparentnost cijelog procesa izuzetno je važno i oslobađanje medija. Medijski prostor ovdje je, po mojem mišljenju, najzarobljeniji u Europi. Podsjeća na države koje imaju sve osim demokracije. Kao što smo uspjeli smijeniti tu vlast, tako i oni koji su u početku sumnjali u snagu pokreta trebaju vjerovati da imamo znanje potrebno za provedbu programa.
Znači li to da ćete intenzivirati približavanje Europskoj uniji i snažnije usmjeriti Srbiju prema članstvu?
- Za vrijeme prethodne vlasti, koja je funkcionirala u takozvanom stabilokratskom sustavu, izgubili smo 20 posto potpore građana Europskoj uniji. Zapeli smo na najvažnijim poglavljima, 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, slobodu medija, slobodne institucije i borbu protiv korupcije. Tu smo zakucani. Nismo se pomaknuli naprijed, nego smo se vratili nekoliko koraka unatrag. Sada smo dalje nego što smo bili 2012. godine. To je konačni rezultat onoga što je vlast učinila kada je riječ o europskim integracijama. Naše temeljne vrijednosti vrlo su slične europskim civilizacijskim vrijednostima. Zato ne vidim prepreku poboljšanju suradnje i nastavku europskih integracija.
