Uglešić poliklinika prva je u hrvatskom privatnom zdravstvenom sektoru uvela transkranijalnu magnetsku stimulaciju mozga, a danas iza sebe ima šest godina iskustva u primjeni ove metode i čak tri TMS aparata. O mogućnostima liječenja i važnosti pravodobnog traženja pomoći govori Hrvoje Miletić, mag. med. techn., voditelj Centra za TMS.
Blagdani se najčešće povezuju s veseljem, obiteljskim okupljanjima i druženjem. No nekim ljudima upravo to razdoblje donosi izraženiju usamljenost, tjeskobu i tugu. Nakon završetka blagdana povratak svakodnevnim obvezama također može biti emocionalno zahtjevan. Kako prepoznati kada je riječ o prolaznoj potištenosti, a kada o simptomima zbog kojih treba potražiti stručnu pomoć?
Uz farmakoterapiju i psihoterapiju, jedna od mogućnosti liječenja depresije jest transkranijalna magnetska stimulacija mozga (TMS), neinvazivna metoda koja ciljano djeluje na aktivnost određenih moždanih područja.
Što pacijenti mogu očekivati, kako izgleda terapija i kome ona može pomoći, objašnjava Hrvoje Miletić, mag. med. techn., voditelj Centra za transkranijalnu magnetsku stimulaciju mozga Uglešić poliklinike.
Što je zapravo TMS? Kakav je to aparat i što ga čini posebnim?
- TMS, odnosno transkranijalna magnetska stimulacija, neinvazivna je metoda liječenja. Pomoću magnetskog polja stimuliramo točno određena područja mozga. Aparat se sastoji od zavojnice koja se prisloni uz glavu pacijenta i generatora koji u njoj stvara kratke, snažne magnetske impulse. Ti impulsi prolaze kroz kožu i kost te u živčanim stanicama ispod zavojnice induciraju slabu električnu struju. Tako, pojednostavljeno rečeno, 'budimo' područja mozga koja su kod nekih stanja nedovoljno aktivna.
Posebnim ga čini to što sam postupak ne zahtijeva anesteziju, rezove ni primjenu lijekova. Djeluje ciljano na određeno područje mozga i povezane moždane mreže. Pacijent je cijelo vrijeme budan i nakon seanse uglavnom se odmah vraća svojim obvezama. Može sam voziti, ići na posao ili kući.
U Uglešić poliklinici danas raspolažemo trima TMS aparatima, među kojima je i ExoMind.
Koliko je dugo ta metoda u uporabi u svijetu i što o njoj govore znanstvena istraživanja?
- Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je prvi TMS uređaj za liječenje depresije 2008. godine, a poslije su određeni uređaji i protokoli dobili odobrenja i za opsesivno-kompulzivni poremećaj, migrenu te pomoć pri prestanku pušenja. TMS se primjenjuje i u Europskoj uniji te je uvršten u brojne međunarodne smjernice za liječenje depresije.
Istraživanja pokazuju da TMS pomaže značajnom dijelu pacijenata s depresijom kod kojih lijekovi nisu dali zadovoljavajući rezultat. Otprilike polovica takvih pacijenata ima značajno poboljšanje, a kod oko trećine simptomi gotovo potpuno nestanu. Rezultati ovise o pacijentu i protokolu liječenja. To su vrlo dobri rezultati kada znamo da je riječ o pacijentima kojima drugi pristupi nisu dovoljno pomogli.
TMS se, prema procjeni liječnika, može uključiti i na početku liječenja, uz propisanu farmakoterapiju.
Za koja se stanja TMS primjenjuje?
- Najčešća i najbolje istražena indikacija je depresija, posebno ona koja ne odgovara dovoljno na lijekove. Primjenjuje se i kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja, anksioznosti, kronične boli, migrene, tinitusa i ovisnosti, uključujući pušenje. Sve se više primjenjuje i istražuje u neurorehabilitaciji, primjerice nakon moždanog udara, te kod demencije i drugih neuroloških stanja. O tome je li TMS pravi izbor za pojedinog pacijenta uvijek se odlučuje nakon pregleda i procjene liječnika.
U kontekstu blagdana važno je spomenuti i ono što ljudi često nazivaju 'blagdanskom depresijom' – tugu, usamljenost i tjeskobu koje se mogu javiti ili pojačati tijekom blagdana i nakon njih. Takva potištenost ne znači nužno depresivni poremećaj, ali ako simptomi traju ili otežavaju svakodnevni život, važno je potražiti pomoć. Kod pacijenata s depresijom liječnik može razmotriti farmakoterapiju, psihoterapiju i TMS, ovisno o njihovim potrebama. Osobama koje već znaju da im je to razdoblje teško savjetujemo da se jave na vrijeme kako bi se dogovorio plan liječenja i podrške.
Kombinira li se s lijekovima i drugim terapijama?
- Da, u većini slučajeva. TMS ne zamjenjuje automatski terapiju koju je pacijentu propisao psihijatar, nego je često nadopunjuje i može pojačati terapijski učinak. Pacijenti uglavnom nastavljaju uzimati propisane lijekove. Vrlo se dobro kombinira i s psihoterapijom.
Nikada ne savjetujemo samoinicijativno prekidanje uzimanja lijekova. Sve promjene terapije dogovaraju se s liječnikom.
Kako izgleda jedna seansa? Koliko traje i što pacijent osjeća? Što se događa u mozgu tijekom stimulacije?
- Pri prvom dolasku provodimo mapiranje – određujemo točno mjesto stimulacije i jačinu impulsa prilagođenu svakom pacijentu. Na svakoj seansi pacijent zatim sjedne u udobnu stolicu, a mi postavimo zavojnicu na određeno mjesto na glavi. Pacijent je budan, može razgovarati s nama ili se opustiti.
Seansa prema jednom od protokola koje primjenjujemo traje 37 minuta, a ovisno o protokolu može biti i kraća. Pacijent čuje ritmično kuckanje aparata, pa tijekom postupka koristi čepiće za uši radi zaštite sluha. Na koži glave osjeća lagano tapkanje. Neki prvih dana imaju blagu nelagodu na mjestu stimulacije ili blagu glavobolju koja obično brzo prolazi. Nakon nekoliko seansi većina se potpuno navikne.
U mozgu se, pojednostavljeno, događa sljedeće: ponavljani impulsi potiču aktivnost živčanih stanica i mogu ojačati veze među njima. Kod depresije stimuliramo područje u prednjem dijelu mozga povezano s regulacijom raspoloženja. Ponavljanjem kroz više seansi mozak, slikovito rečeno, 'uči' uspostaviti zdraviji obrazac rada. Taj učinak uključuje i povezane dublje strukture važne za raspoloženje.
Koliko je seansi potrebno i u kojem razmaku? Koliko traje cijeli ciklus liječenja?
- Standardni ciklus koji provodimo najčešće čini 20 do 30 seansi. Provode se svakog radnog dana, pet puta tjedno, pa liječenje traje četiri do šest tjedana. Kontinuitet je važan jer se učinak gradi postupno.
Prva poboljšanja pacijenti najčešće primijete nakon dva do tri tjedna, primjerice bolji san, više energije i bolje raspoloženje. Kod nekih je potrebno i nešto više vremena. Nakon završetka ciklusa, prema procjeni liječnika, dogovaramo kontrole ili takozvane održavajuće seanse.
Tko provodi terapiju?
- Liječenje uvijek započinje pregledom liječnika, psihijatra ili neurologa. Liječnik postavlja indikaciju, provjerava kontraindikacije i određuje protokol. Same seanse provodi educirano zdravstveno osoblje, posebno osposobljeno za rad s TMS-om, uz nadzor liječnika. Napredak pacijenta pratimo tijekom cijelog liječenja i redovito ga procjenjujemo.
U Uglešić poliklinici terapiju i mapiranje od 2020. godine provode prof. dr. sc. Boran Uglešić i voditelj Centra za TMS, mag. med. techn. Hrvoje Miletić, svatko u okviru svojih stručnih odgovornosti.
Što biste poručili pacijentima? Kako im ovaj aparat može poboljšati kvalitetu života?
- Ljudima koji se dugo bore s depresijom ili drugim teškim stanjima, a promijenili su više lijekova bez zadovoljavajućeg učinka, poručio bih da ne odustaju. TMS im otvara novu mogućnost liječenja. Svaki dan vidim pacijente koji nakon liječenja ponovno bolje spavaju, rade, druže se i vraćaju stvarima koje su ih nekad veselile. To je ono što mi je u ovom poslu najvažnije.
Metoda je općenito sigurna, dobro podnošljiva i ne ometa svakodnevni život. Ne zahtijeva sedaciju, a dobivanje na težini nije tipična nuspojava TMS-a. Važno je javiti se stručnjaku i zajedno procijeniti je li TMS pravi izbor.
Je li TMS siguran i postoje li kontraindikacije?
- TMS se smatra sigurnom i dobro podnošljivom metodom kada se provodi prema odgovarajućem protokolu i nakon liječničke procjene. Najčešće nuspojave su blaga glavobolja i nelagoda na koži glave, koje obično brzo prolaze. Ozbiljne nuspojave, poput epileptičkog napadaja, izuzetno su rijetke.
Prije terapije posebno je važno provjeriti ima li pacijent metalne ili elektroničke implantate u glavi ili blizu mjesta stimulacije, primjerice kohlearne implantate ili određene metalne kopče nakon operacija. Njihova kompatibilnost s postupkom mora se pojedinačno provjeriti. Posebna procjena potrebna je i kod epilepsije. Svaki pacijent prije početka prolazi detaljan razgovor i liječnički pregled, zato što mi brinemo.






