Međunarodno društvo za primijenjene biološke znanosti (ISABS) i Hrvatska radiotelevizija omogućili su javnosti gledanje petog izdanja 'Nobel Spirita', održanog u Kneževu dvoru u Dubrovniku. Emisija je nastala u sklopu jedne od vodećih svjetskih znanstvenih konferencija u organizaciji ISABS-a i američke bolnice Mayo Clinic, uz snažnu potporu Grada Dubrovnika.
Radi se o televizijskom serijalu u kojem su sudjelovali prof. dr. Gregg Semenza, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 2019. za otkrića o tome kako se stanice osjećaju i prilagođavaju dostupnosti kisika, jedan od vodećih američkih forenzičara i predsjednik Američke akademije za forenzičke znanosti prof. dr. James Caruzo te predsjednik ISABS-a i jedan od pionira uvođenja integriranog koncepta personalizirane medicine u kliničku praksu prof. dr. Dragan Primorac. Emisiju je iz Dubrovnika prenosila Hrvatska radiotelevizija, a prijenos je išao i publici širom Europe.
Događaj je bio dio 14. ISABS i Mayo Clinic konferencije Advances in Application of Artificial Intelligence in Precision Medicine, održane u Dubrovniku, na kojoj je sudjelovalo više od 600 znanstvenika i kliničara s Harvarda, Johnsa Hopkinsa, Stanforda, MIT-a, Mayo Clinic, Nacionalnih instituta za zdravlje, UPMC-a, Instituta Max Planck i brojnih drugih institucija. Paralelno s kongresom održan je i Memorijalni simpozij Mosesa Schanfielda o umjetnoj inteligenciji u forenzičkoj i antropološkoj genetici.
Ovogodišnji Nobel Spirit vodio je novinar Mark Thomas, koji je u uvodu emisije istaknuo 'Ovo je istinski izvanredno okupljanje', i naveo da su ISABS-ove konferencije dosad ugostile više od 6.550 sudionika i deset nobelovaca iz 87 zemalja. Prema podatcima ISABS-a, u 29 godina kroz njih je prošlo više od 7.040 sudionika i više od 934 pozvana predavača.
Format koji svijet ima na samo dvije televizijske adrese
Nobel Spirit, kojeg je osnovao prof.dr. Primorac, u svijetu ima samo jednog srodnika po formatu. To je Nobel Minds, okrugli stol koji švedska nacionalna televizija SVT i BBC World News snimaju svakog prosinca tijekom Nobelova tjedna u Stockholmu - posljednje izdanje u Kraljevskoj palači - i u kojem laureati te godine pred studentskom publikom govore o svojim otkrićima i o putu koji ih je do njih doveo. Taj format postoji od šezdesetih godina prošlog stoljeća i desetljećima je bio jedini televizijski okrugli stol te vrste na svijetu.
Drugi je Nobel Spirit. Kada je 2017. prvi put izveden u Dubrovniku, nastao je jedini takav televizijski okrugli stol koji se ne snima u sklopu Nobelova tjedna - u produkciji nacionalne javne televizije i uz znanstveni kongres. Od tada se održava svake dvije godine, uz ISABS-ovu konferenciju, i prenosi preko Hrvatske radiotelevizije, čija je suradnja dio formata od prvog dana -prvo izdanje gledateljima u više od 50 zemalja, drugo u više od pedeset članica Europske radiodifuzijske unije.
Razlika između dvaju formata nije samo u geografiji. Nobel Minds za stol dovodi laureate jedne godine, onako kako ih je okupio protokol Nobelova tjedna. Nobel Spirit ih bira po temi: kroz izdanja su za istim stolom sjedile nagrade razdvojene trima desetljećima i različitim disciplinama, a uz laureate dolaze i gosti koji nagradu nemaju, ali drže ključne pozicije u svojim područjima - ove godine predsjednik Američke akademije forenzičkih znanosti. Rezultat je razgovor koji ide preko granica jedne nagrade i jedne godine.
Tko je sve prošao ISABS-ovom pozornicom
Od 2017. do danas na ISABS-ovim konferencijama sudjelovalo je deset dobitnika Nobelove nagrade. Pet ih je iz kemije, pet iz fiziologije ili medicine, a njihova otkrića drže neke od temeljnih poglavlja suvremene biomedicine - od strukture ribosoma i popravka DNA do virusnog uzroka raka vrata maternice i genoma neandertalca.
Niz je počeo 2017. u Dubrovniku, s troje laureata: prof. dr. Adom Yonath (kemija, 2009., za strukturu i funkciju ribosoma), prof. dr. Haraldom zur Hausenom (fiziologija ili medicina, 2008., za otkriće HPV-a kao uzroka raka vrata maternice) i prof. dr. Robertom Huberom (kemija, 1988., za strukturu fotosintetskog reakcijskog centra).
Splitsko izdanje 2019. vratilo je prof. dr. Yonath i prof. dr. Hubera, a dovelo i prof.dr. Avrama Hershka (kemija, 2004., za razgradnju proteina posredovanu ubikvitinom) te prof. dr.Paula Modricha (kemija, 2015., za popravak pogrešno sparenih baza DNA).
U Dubrovniku 2022. za govornicom su bili prof. dr. Aaron Ciechanover (kemija, 2004., nagrađen s Hershkom i Irwinom Roseom), Sir prof. dr. Richard J. Roberts (fiziologija ili medicina, 1993., za otkriće prekinutih gena i introna) i prof. dr. Thomas Südhof (fiziologija ili medicina, 2013., za otkrića mehanizama koji reguliraju vezikularni transport u stanici).
Split 2024. zadržao je prof.dr. Robertsa, a pridružili su mu se prof. dr. Svante Pääbo (fiziologija ili medicina, 2022., za genome izumrlih hominina i evoluciju čovjeka) i prof. dr. Gregg L. Semenza (fiziologija ili medicina, 2019., za otkrića o tome kako stanice osjećaju i prilagođavaju se kisiku). Prof. dr. Semenza je ove godine u Dubrovniku nastupio drugi put.
Razgovor koji je s triju strana došao do istog pitanja
Ovogodišnji je Nobel Spirit imao neobičnu dramaturgiju. Za stolom su bila tri čovjeka iz triju različitih svjetova - bazični istraživač stanične fiziologije, forenzički patolog i kliničar koji je cjelogenomsku analizu dovodio u ordinaciju - a razgovor ih je, kroz vlastite teme, doveo do istog pitanja: koliko odluke s posljedicom po ljudski život smijemo prepustiti stroju, i što u tim odlukama ostaje nezamjenjivo ljudsko.
Semenza: kisik, i korist od eksperimenata koji nisu uspjeli.
Semenzin dio razgovora počeo je od puta do HIF-1, signalnog puta kojim stanice mjere dostupnost kisika i prema njoj preuređuju vlastiti metabolizam - kako je taj put prvi put prepoznao i koje su bile najveće prepreke u dokazivanju. Odatle je razgovor otišao na translaciju: od onkologije, gdje tumori hipoksiju koriste kao prednost, do ishemijskih i kardiovaskularnih bolesti, gdje je cilj obrnut. Najzanimljiviji je trenutak, međutim, bio pitanje koje se na znanstvenim panelima rijetko postavlja naglas - kako su neuspjeli eksperimenti i negativni rezultati oblikovali njegov rad i možemo li iz njih uistinu učiti. Za publiku u kojoj su sjedili studenti, to je bio najkorisniji dio cijele emisije.
Caruso: znanost koja mora izdržati sud
Caruso je govorio o tome kako se istraživanje smrti promijenilo tijekom njegove karijere i o mjestu na kojem forenzika stoji - na sjecištu medicine, prava i pravde. Njegova je opomena bila najkonkretnija u emisiji: tamo gdje umjetna inteligencija uđe u forenzičku patologiju, mora ući tako da učvrsti, a ne nagrize povjerenje javnosti u forenzički dokaz. Dokaz koji sud ne može provjeriti nije dokaz. Isti je razgovor dotaknuo i ono u čemu su genetika i algoritmi nedvojbeno pomogli - identifikaciju žrtava masovnih nesreća i otvaranje davno zatvorenih slučajeva - što je na dubrovačkom kongresu imalo i vlastiti okvir: zajednički program o tridesetoj godišnjici pada aviona u kojem je 1996. poginuo američki ministar trgovine Ron Brown s 34 druge osobe, te predstavljanje monografije Names in Silence o ranim DNA identifikacijama žrtava iz masovnih grobnica u Hrvatskoj.
Primorac: genom koji je ušao u ordinaciju
Primorac je razgovor usmjerio prema kliničkoj primjeni znanstvenih spoznaja: cjelogenomskoj analizi i njezinoj ulozi u svakodnevnoj kliničkoj praksi, važnosti multiomike u razumijevanju mehanizama nastanka bolesti i razvoju novih terapijskih postupaka te primjeni mikrofragmentiranog masnog tkiva koje sadrži mezenhimne matične stanice u regeneraciji hrskavice u bolesnika s osteoartritisom, kao i u liječenju drugih kliničkih stanja.
Njegova poruka, istaknuta još u najavi kongresa, dala je okvir i cijeloj emisiji: umjetna inteligencija nije samo alat, nego donosi promjenu paradigme u medicini. Ključno je pitanje bilo može li partnerstvo umjetne inteligencije i genomike iz temelja redefinirati mogućnosti medicinske prakse, a Primorac je istaknuo da prvim iskoracima u tom smjeru svjedočimo već danas. Posebnu je poruku uputio mladima, pozvavši ih da vjeruju u sebe, da se okruže s vrhunskim mentorima i da se ne boje 'sanjati veliko'.
Mikrofon koji prelazi u ruke studenata
Nobel Spirit nije emisija u kojoj studenti sjede i slušaju. U scenariju emisije postoji blok u kojem mikrofon prelazi u publiku, a organizatori prisutnost srednjoškolaca i studenata u dvorani izdvajaju kao osobito važan dio događaja. Dio pitanja koja su iz publike stigla do stola izašao je izvan moderatorova popisa.
Pitali su kako se izdržava pritisak zahtjevnog rada visoke razine, a da pritom ne otkaže sve ostalo u životu. Pitali su kako se u timu stvara prostor za kreativnost. Semenzu su pitali kako se uopće dolazi do nominacije za Nobelovu nagradu i je li je očekivao. Tražili su konkretan savjet za navigaciju kroz današnje uvjete u istraživanju i klinici. A završili su pitanjem koje je najbolje saželo cijelu konferenciju: koje će izrazito ljudske kvalitete biti najvažnije naraštaju znanstvenika koji odrasta uz umjetnu inteligenciju.
Za hrvatske studente biomedicine i srodnih područja to je bila rijetka prilika: provesti nekoliko sati u izravnom razgovoru s nobelovcem, predsjednikom Američke akademije za forenzičke znanosti i jednim od pionira uvođenja personalizirane medicine u kliničku praksu - bez posrednika i bez putovanja preko oceana.
ISABS taj pristup mladima gradi i mimo emisije. Najbolji radovi mladih znanstvenika nagrađuju se nagradom Moses Schanfield Young Investigator Award, a nagradom ISABS Future Scientist Award, koja se dodjeljuje u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te Agencijom za odgoj i obrazovanje, odaje se priznanje najperspektivnijim hrvatskim srednjoškolcima i njihovim mentorima. Ove je godine prvi put dodijeljena i nagrada ISABS Brave Heart Award, za izuzetnu hrabrost i otpornost. Televizijski prijenos pritom doseže i one koji u Dubrovnik nisu mogli doći.
Primorac mladima redovito ponavlja dvije stvari: da ne idu slijepo za drugima i da se ne boje rizika. Završno pitanje emisije bilo je upravo to - jedan savjet koji bi svaki od trojice dao naraštaju koji dolazi.
Nobel spirit i budućnost
U devet godina 'Nobel Spirit' prerastao je iz jednokratnog eksperimenta u svjetski prepoznatljivu znanstvenu tribinu s pet izdanja i vlastitom publikom. Njegova je najveća vrijednost u izravnom dijalogu mladih s vodećim svjetskim kliničarima i znanstvenicima, među kojima su i dobitnici Nobelove nagrade. Pred kamerama, bez unaprijed pripremljenih predavanja, oni odgovaraju na pitanja dvadesetogodišnjaka, približavajući im znanost kroz otvoren razgovor o otkrićima, dvojbama i idejama koje oblikuju budućnost medicine.
Institucionalna podloga tome nije simbolična. ISABS je 2017. jednoglasnom odlukom Upravnog odbora Američke akademije forenzičkih znanosti dobio status međunarodne pridružene organizacije - status koji je u više od sedam desetljeća postojanja AAFS-a dodijeljen tek trima organizacijama u svijetu. Ovogodišnja prisutnost predsjednika AAFS-a za stolom Nobel Spirita bila je posljedica upravo toga. Šesto izdanje Nobel spirita se očekuje 2028., uz 15. ISABS i Mayo Clinic konferenciju.
