Nakon devet godina povezivanja tehnologije, obrazovanja i poduzetništva, Digitalna Dalmacija otvara novo poglavlje suradnje, ovaj put s umjetnošću.
Splitsko-dalmatinska županija i Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu potpisale su sporazum o suradnji kojim će studentima omogućiti istraživanje umjetne inteligencije iz potpuno drukčije perspektive. Prve radionice počinju već u četvrtak, a zajednički projekt trajat će šest mjeseci.
Cilj je spojiti tehnološka znanja i umjetničku kreativnost te potaknuti studente da kritički promišljaju o utjecaju umjetne inteligencije na društvo, kulturu, obrazovanje i svakodnevni život.
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban podsjetio je kako je Digitalna Dalmacija započela svoj razvoj u prostorima FESB-a, a danas ima vlastiti dom i surađuje s brojnim sastavnicama splitskog Sveučilišta.
- FESB moram posebno istaknuti jer smo upravo iz njihove kuće krenuli, a danas imamo vlastiti dom. Umjetnička akademija okuplja mlade ljude koji kroz empatiju, dušu i srce daju sebe i svoj rad predstavljaju svijetu. Kako će se to povezati s tehnologijama Digitalne Dalmacije, tek ćemo vidjeti. No entuzijazam je velik i vjerujem da će rezultati biti posebno zanimljivi - poručio je Boban.
Podsjetio je kako Digitalna Dalmacija danas djeluje u gotovo svim segmentima društva, od obrazovanja i turizma do suradnje s hitnim službama i vatrogascima. Programi su namijenjeni svim generacijama, od osnovnoškolaca do umirovljenika, a provode se i izvan Splita, u Sinju, Makarskoj, Imotskom, Supetru i drugim dijelovima županije.
- Umjetna inteligencija jest budućnost, i to kvalitetna i korisna budućnost, ako se bude koristila uz empatiju, dušu i srce. Zato je važno znati je pravilno i odgovorno koristiti kako sutra ne bi postala oružje protiv svih nas - upozorio je župan.
Pročelnik i voditelj Digitalne Dalmacije Damir Brčić otkrio je da suradnja neće ostati samo na potpisanom sporazumu. Već u četvrtak počinje projekt 'Umjetna inteligencija i budućnost u Dalmaciji', koji će se odvijati u nekoliko faza.
- Današnje potpisivanje sporazuma za nas je zapravo poziv na akciju. S inženjerima s PMF-a i FESB-a studentima Umjetničke akademije pokazat ćemo što je umjetna inteligencija, kako funkcionira i što sve može. Nakon toga oni će, koristeći stečena znanja i vlastita iskustva, dati kritički pogled na moguće scenarije budućnosti – objasnio je Brčić.
Studenti će kroz radionice istraživati kako bi umjetna inteligencija mogla utjecati na različite aspekte života, od kulture i stanovanja do obrazovanja i svakodnevnih navika. Svoja promišljanja pokušat će pretočiti u umjetničke vizualizacije mogućih scenarija budućnosti.
- Nitko od nas zapravo ne zna kako će umjetna inteligencija utjecati na sve nas. Upravo umjetnički pogled može nam pokazati u kojem smjeru idemo. Ne očekujem nužno samo pozitivne poglede, kakve mi inženjeri često imamo. Želimo i kritički pristup, upozorenja na moguće probleme koje umjetna inteligencija može prouzročiti. Tako ćemo možda bolje razumjeti izazove koji nas očekuju - istaknuo je Brčić.
Dekanica Umjetničke akademije Miona Miliša otkrila je kako na Akademiji umjetnu inteligenciju nazivaju 'umjetničkom inteligencijom'.
- Jednostavno je neizbježno ići ukorak s vremenom u kojem živimo. Sve je počelo prije dosta vremena, istraživanjima pojedinih kolega. Prvi su u suradnju sa Županijom krenuli dizajneri, a danas velik potencijal vidimo i na likovnom, glazbenom i kazališnom odsjeku - kazala je Miliša.
Posebno je istaknula mogućnosti primjene novih tehnologija u konzervaciji i restauraciji, području kojim se i sama profesionalno bavi. Digitalizacija umjetnina, artefakata, glazbenih sadržaja i kazališnih predstava, kao i stvaranje digitalnih repozitorija, samo su neki od smjerova u kojima bi se suradnja mogla razvijati.
Smatra i kako tehnološki napredak ne bi smio potpuno potisnuti tradicionalne umjetničke vještine.
- Nas su učili crtati dokumentaciju i umjetnine rukom, na milimetarskom papiru. Današnji studenti to moraju znati napraviti u računalnim programima. Međutim, nakon 20 godina karijere u restauraciji, posljednjih nekoliko godina ponovno se vraćam crtanju rukom. Iako računalo smanjuje mogućnost pogreške, crtež rukom ima nešto posebno. Življi je, na njemu vidite volumen i sve ono što sam artefakt predstavlja - ispričala je dekanica.
Prisjetila se i koliko su se tehnologije promijenile tijekom njezine karijere.
- Nekada nitko od nas nije mogao ni sanjati da će se CT uređaj iz bolnice moći primjenjivati na umjetninama. Danas je to stvarnost. Zato studente moramo obrazovati da znaju koristiti nove tehnologije i analitičke metode na najbolji mogući način - naglasila je.
Prorektor Sveučilišta u Splitu Vladimir Pleština podsjetio je na početke projekta koji je prije devet godina nosio naziv ICT županija, a iz kojeg je izrasla današnja Digitalna Dalmacija.
- Bio sam dio prvog tima koji je, s profesorom Gotovcem s FESB-a i predstavnicima splitske poduzetničke i startup scene, razgovarao sa Županijom o pokretanju projekta. PMF je bio među prvima koji su se uključili, kasnije i FESB, a danas je Umjetnička akademija logičan je nastavak te suradnje - rekao je Pleština.
Istaknuo je kako razvoj umjetne inteligencije otvara mogućnosti povezivanja područja koja su se donedavno činila potpuno udaljenima.
Prve aktivnosti kreću već ovog tjedna, a tijekom sljedećih šest mjeseci studenti će kroz edukacije i radionice pokušati odgovoriti na pitanja koja sve više zaokupljaju i tehnološku i umjetničku zajednicu. A to je kako će izgledati svijet u kojem umjetna inteligencija postaje dio gotovo svakog segmenta života.
