Energetske zajednice postaju jedan od ključnih instrumenata energetske tranzicije u Europi. No kako priča energetskih zajednica izgleda u Hrvatskoj? Gdje smo danas, što nas koči i što nas čeka u sljedećem razdoblju?Na webinaru ‘Energetske zajednice: iskustva, prepreke i koraci naprijed’, u organizaciji Pokreta otoka, okupili su se stručnjaci koji svakodnevno rade na razvoju građanske energije na terenu. Snimku možete pogledati ovdje.
Na panelu su sudjelovali Goran Čačić iz Zelene energetske zadruge i građanske energetske zajednice ZEZ Sunce, Vedran Kirinčić, izvanredni profesor na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i konzultant za energetsku tranziciju, Damir Medved, zamjenik predsjednika Energetske zajednice Sjevernog Jadrana iz udruge Bez granica, Franjo Toić, viši stručni suradnik za poljoprivredu i fondove Europske unije u Gradu Cresu te upravitelj energetske zadruge Apsyrtides te projekta ISLET te Ivan Zoković Cola iz Pokreta otoka i predstavnik projekta ISLET.
Što su energetske zajednice i zašto su važne?
Energetske zajednice su pravne osobe koje omogućuju građanima da zajednički proizvode, dijele i koriste energiju iz obnovljivih izvora. Ideja Europske unije nije da građani budu pasivni potrošači, nego aktivni sudionici proizvodnje energije u svojoj lokalnoj sredini, čime se ubrzava prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore.
Goran Čačić objasnio je zašto je ovaj koncept važan: za potpunu energetsku tranziciju Europske unije u sljedećih 10 do 20 godina jednostavno nema dovoljno javnih sredstava. Energetske zajednice omogućuju aktivaciju privatnih resursa, ušteđevina i krovova građana na siguran i organiziran način.Za razliku od individualne ugradnje solarnih panela na vlastiti krov, energetska zajednica donosi dodatne prednosti. Udruživanjem više građana, obrtnika, poduzetnika i javnih institucija postiže se povoljnija nabava opreme, zajednička kontrola nad cijenom energije te zadržavanje stvorene vrijednosti u lokalnoj zajednici.
Kod velikih energetskih projekata profit često odlazi izvan lokalnog gospodarstva, a nerijetko i izvan Hrvatske. Kod energetskih zajednica ostvarena vrijednost ostaje među članovima i u njihovoj sredini.Zašto još uvijek nemamo funkcionalno dijeljenje energije?Vedran Kirinčić istaknuo je zanimljiv paradoks: imamo tehnologiju, imamo kapital, imamo interes građana, ali konkretnih, skaliranih projekata u praksi još uvijek nema.
Problem postoji na tri razine.
Prva je regulatorno-operativna: zakoni prepoznaju energetske zajednice, ali sustav dijeljenja energije, kako se mjeri, obračunava i raspodjeljuje vrijednost među članovima još nije dovoljno jasan ni standardiziran.
Druga razina je operativna složenost: energetske zajednice uključuju više dionika; građane, lokalnu upravu, operatora mreže i investitore. Bez jasne koordinacijske strukture proces lako zakomplicira.Treća razina tiče se perspektive samih građana: oni žele znati što konkretno
dobivaju, koliki je rizik, kakav je povrat ulaganja i koliko je cijeli proces jednostavan.
Vedran Kirinčić naglasio je da u Hrvatskoj postoji oko 10 milijardi eura štednje koja stoji na bankama. Građani traže prilike za ulaganje, a energetske zajednice mogu biti zdrava, lokalna opcija s razumljivim povratom, ali tek kad sustav postane dovoljno jednostavan i transparentan.
Dijeljenje energije kreće od 1. travnja 2026.
Vijest koja je na webinaru izazvala najveći interes bila je da se, prema svim dostupnim informacijama, operator distribucijskog sustava (HEP ODS) priprema za pokretanje dijeljenja energije od 1. travnja 2026. Ovaj korak energetske zajednice čekaju već četiri godine.
U prvoj fazi dijeljenje će funkcionirati s fiksnim ključem raspodjele koji se dostavlja operatoru 45 dana unaprijed i može se mijenjati tek nekoliko puta godišnje. Goran Čačić ocijenio je taj model rudimentarnim, ali ipak važnim iskorakom, posebno za višestambene zgrade, gdje nema velike dinamike potrošnje i gdje će se koristi moći ostvariti i s ovakvim modelom.
Dugoročni cilj, koji zagovaraju i Forum i same zajednice, jest automatizacija dijeljenja energije kroz digitalne platforme s dinamičkim ključevima raspodjele, koji se mogu prilagođavati stvarnoj potrošnji unutar zajednice u stvarnom vremenu.
Iskustva s terena: zadruga Apsyrtides na Cresu
Franjo Toić podijelio je petogodišnje iskustvo osnivanja i vođenja zadruge na cresko-lošinjskom arhipelagu. Zadruga je osnovana 2021. godine s 24 člana, a danas ih broji 70, uključujući gradove Cres i Mali Lošinj, turističke tvrtke i šezdesetak građana.
U tri tjedna kampanje prikupili su 100.000 eura od lokalnih dionika. Projekt zajedničke solarne elektrane snage 500 kW pokazao se složenijim nego što su očekivali. U jednom trenutku zadruga je čekala godinu i pol dana jer pravilnici koji bi regulirali njihove aktivnosti još nisu bili doneseni.
Osnivanje energetske zajednice Cresa kao udruge zapelo je gotovo godinu dana na Uredu za udruge, bez jasnog obrazloženja, dok su slične zajednice u drugim županijama prolazile puno kraće postupke.Ono što ih je održalo bili su politička podrška gradonačelnika, alternativni izvori financiranja kroz EU projekte, poput ISLET projekta iz programa LIFE, i upornost osnivačkog tima.
Energetska zajednica Sjevernog Jadrana: platforma koja čeka zeleno svjetloDamir Medved predstavio je zajednicu koja je već dvije godine tehnički spremna za dijeljenje energije, ali još čeka operativnu dozvolu HEP-a.U međuvremenu su razvili vlastitu digitalnu platformu ETSAS (Energy Community Administration Software) koja simulira obračune za tridesetak članova, koristi dinamičke ključeve raspodjele i transparentno prikazuje sve transakcije.
Participacija članova od samog početka, uključujući i financijsku participaciju, stvorila je osjećaj zajedništva koji je bio presudan za preživljavanje birokratskih prepreka.
Plan je da se platforma, nakon testiranja s HEP-om, ponudi i drugim energetskim zajednicama. Analize pokazuju da za ekonomsku održivost zajednica treba imati između 500 i 1.000 članova, što znači da je okrupnjavanje na razini regije ili više otoka pravi smjer razvoja.
Korčula i model za otočne zajednice
Ivan Zoković Cola predstavio je rad na osnivanju energetske zajednice u Lumbardi na Korčuli, koristeći metodologiju razvijenu na Cresu kroz projekt ISLET.Model počiva na tri stupa:lokalnom šampionu — osobi ili organizaciji koja preuzima koordinacijupodršci jedinice lokalne samoupravestručnoj podršci za regulativu, tehniku i upravljanje projektima
Proces započinje mapiranjem resursa i potreba, a zatim slijedi intenzivna faza edukacije i izgradnje povjerenja kroz javne sastanke, radionice i individualne razgovore. Upravo je ta faza najdulja i najvažnija jer bez nje nema članstva.Za otočne zajednice posebno je važan problem zaštićenih zona: većina javnih zgrada i povijesnih jezgri nema mogućnost postavljanja solarnih panela na krovove. Energetska zajednica omogućuje da se elektrana postavi na pogodnijoj lokaciji, a da se energija dijeli s objektima u zaštićenoj zoni.
Ključne preporuke
Panelisti su se složili oko nekoliko temeljnih savjeta za sve koji razmišljaju o pokretanju ili uključivanju u energetsku zajednicu.Prvo i najvažnije: javite se Forumu energetskih zajednica. Sve organizacije, institucije i postojeće zajednice koje aktivno rade na projektima građanske energije u Hrvatskoj okupljene su na jednom mjestu. Iskoristite iskustva stručnjaka.
Drugo, budite strpljivi i pripremljeni na dugotrajan proces. Brze rezultate nije realno očekivati, ali se upornost isplati. Regulativa se mijenja, a sustav dijeljenja energije postupno se otvara.
Treće, krenite od lokalnih resursa i ljudi. Pronađite u svojoj sredini entuzijaste koji su spremni preuzeti inicijativu.Za one koji žive u višestambenim zgradama poruka je jasna: ne čekajte energetsku zajednicu. Kroz model skupine aktivnih kupaca moguće je krenuti u realizaciju projekta solarne elektrane na krovu zgrade već sada.I konačno, za sve koji još nemaju solar na vlastitom krovu, a imaju mogućnost za to: instalirajte ga što prije. Cijena energije i energenata u budućnosti će, vrlo vjerojatno, samo rasti.
Kako se uključiti?
Javite se Forumu energetskih zajednica ili kontaktirajte nekoga od panelista kako biste započeli proces i osigurali podršku stručnjaka.Pratite portal Pokreta otoka na otoci.eu, središnje mjesto za teme energetske tranzicije hrvatskih otoka, s intervjuima, analizama i vijestima o razvoju energetskih zajednica.Prijavite se na newsletter Pokreta otoka za redovite informacije o zakonskim izmjenama, novim webinarima i mogućnostima uključivanja.