U Ministarstvu demografije i useljeništva potpisani su ugovori s predstavnicima organizacija civilnoga društva, čiji su projekti odabrani u okviru Javnog poziva za poticanje povratka, useljavanja i integracije hrvatskog iseljeništva u 2026. godini.
Riječ je o njih 66, ukupno vrijednih 1,2 milijuna eura. Obuhvaćaju organizaciju događanja i izradu informativnih sadržaja o mogućnostima povratka i useljavanja, poslovno i profesionalno povezivanje hrvatskog iseljeništva s Hrvatskom, kulturne i sportske aktivnosti te programe namijenjene djeci i mladima hrvatskog podrijetla. Posebno je važno mladim generacijama približiti Hrvatsku, njezin jezik i kulturu te im omogućiti da u domovini svojih predaka prepoznaju priliku za obrazovanje, rad i budućnost.
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić istaknuo je kako organizacije civilnoga društva imaju važnu ulogu u povezivanju hrvatskih ljudi diljem svijeta s domovinom, ali i u stvaranju konkretnih prilika za njihov povratak.
'Danas ne dodjeljujemo samo financijska sredstva. Dajemo povjerenje i podršku ljudima koji svojim radom čuvaju hrvatski identitet, povezuju naše iseljeništvo s domovinom i stvaraju prilike za nove povratke. Iza svakog od ovih 66 projekata stoje ljudi, ideje i inicijative koje mogu promijeniti nečiji život. Možda će upravo vaš projekt nekoga potaknuti da prvi put dođe u Hrvatsku, da ovdje pronađe posao, dovede svoju obitelj ili donese odluku o trajnom povratku. Zato vam želim poručiti: budite naši partneri, budite prisutni među našim ljudima i nastavite graditi mostove prema Hrvatskoj. Naša je odgovornost stvoriti uvjete, ali zajedno možemo učiniti da se naši ljudi ne vraćaju samo u zemlju svojih predaka, nego u zemlju u kojoj vide svoju budućnost', poručio je ministar Šipić.
Uz dodjelu ugovora predstavljena su i dva prijedloga pravilnika koji, kako su pojasnili u ministarstvu, predstavljaju važan korak u razvoju sustavne podrške hrvatskim iseljenicima koji žele povratak i novi život u Hrvatskoj.
Prvim prijedlogom, Pravilnikom o provedbi programa stipendiranja učenja hrvatskog jezika pripadnicima hrvatskog iseljeništva u Republici Hrvatskoj, dodatno se uređuju uvjeti i postupak dodjele stipendija hrvatskim iseljenicima, njihovim potomcima i članovima njihovih obitelji. Jedna od važnih novosti jest ukidanje uvjeta najmanje završenog srednjoškolskog obrazovanja, čime se mogućnost stipendiranja otvara širem krugu punoljetnih pripadnika hrvatskog iseljeništva koji ispunjavaju propisane uvjete.
Stipendija obuhvaća trošak tečaja hrvatskog jezika za jednu akademsku godinu i novčanu naknadu za troškove života. Može uključivati i subvencionirani smještaj i prehranu, troškove literature, zdravstvenog osiguranja te druge oblike potpore, ovisno o raspoloživim proračunskim sredstvima.
Važna je promjena i mogućnost isplate naknade za troškove života već na početku zimskog semestra umjesto nakon položenog završnog ispita. Time se stipendistima olakšavaju prvi dani i mjeseci boravka u Hrvatskoj, kada su troškovi preseljenja i prilagodbe najveći. Pojednostavljuje se i postupak dodjele stipendija; pravo se ostvaruje prihvaćanjem uvjeta stipendiranja.
'Hrvatski jezik mnogo je više od sredstva komunikacije. On je dio našeg identiteta, ključ za uključivanje u društvo, obrazovanje, zapošljavanje i svakodnevni život. Želimo da što veći broj naših ljudi, bez obzira na to gdje su rođeni ili koji su stupanj obrazovanja stekli, dobije priliku učiti hrvatski jezik i još snažnije se povezati s domovinom. Posebno nam je važno da im potpora bude dostupna već na početku njihova dolaska u Hrvatsku', istaknuo je ministar.
Drugim prijedlogom, Pravilnikom o provedbi specijaliziranih integracijskih mjera i aktivnosti za poticanje povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku, uspostavlja se okvir za konkretnu podršku povratnicima i useljenicima te njihovim obiteljima s ciljem lakšeg uključivanja u društveni i gospodarski život i stvaranja uvjeta za njihov trajni ostanak u Hrvatskoj. Mjere će obuhvaćati različita područja važna za svakodnevni život, uključujući rješavanje statusnih pitanja, stanovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, obrazovanje, zapošljavanje, samozapošljavanje i poduzetništvo, učenje hrvatskog jezika, uključivanje djece u obrazovni sustav te priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
'Povratak u Hrvatsku velika je životna odluka. To nije samo dolazak preko granice, nego početak novog života, pronalazak posla, rješavanje stambenog pitanja, upis djece u školu i prilagodba novoj sredini. Nije dovoljno pozivati naše ljude da se vrate, moramo im pomoći da ovdje mogu živjeti, raditi, podizati obitelji i ostati. Želimo da svatko tko se odluči vratiti ili doseliti zna da u Hrvatskoj nije sam i da ima institucije koje mu mogu pomoći. Hrvatska želi biti zemlja u koju se naši ljudi vraćaju, u kojoj su dobrodošli i u kojoj mogu graditi svoju budućnost', poručio je ministar Šipić.
Cilj je, napomenuo je, jasan - da Hrvatska našim iseljenicima i njihovim potomcima ne bude samo zemlja podrijetla i lijepih uspomena, nego dom u kojem mogu ostvariti svoje planove, podizati obitelji i graditi budućnost.
