Odabrano rješenje novog stadiona u Maksimiru izazvalo je val izrazito negativnih reakcija građana i navijača. Pokrenute su i peticije kojima se traži preispitivanje odluke.
'Žiri kao da nije bilo briga što nogometni stadion ima vrlo jasnu primarnu svrhu. Stadion nije tu da bi bio spomenik Vladimiru Turini, arhitektima koji su ga projektirali, a posebno ne žiriju koji ga je odabrao, nego da se na njemu igraju nogometne utakmice. Jedna od bitnih stvari koju i sama FIFA posebno ističe jest akustika stadiona. Ona nije ukras, nego važan dio atmosfere utakmice i način na koji publika kao dvanaesti igrač može utjecati na ono što se događa na terenu, a u 178 stranica spominje se jednom', kažu iz Domovinskog pokreta.
Nadalje ističu kako su neki članovi žirija, ignorirajući zagrebačku klimu, klasične zatvorene stadione posprdno nazivaju 'krafnama' i 'palačinkama'.
'Velik dio nogometne sezone igra se tijekom jeseni, zime i proljeća, kada kiša, snijeg, hladnoća i vjetar nisu iznimka. Čak i u rujnu nakon zalaska sunca, uz vjetar, na stadionu može biti vrlo neugodno hladno. FIFA izričito upozorava da pri projektiranju krova treba uzeti u obzir lokalnu klimu i vjetrom nošenu kišu, jer gledatelji mogu pokisnuti i znatno ispod ruba krova. A onda su tu i ulazi na tribine. Na mjestima najbližima terenu, koja su među najatraktivnijima i komercijalno najvrjednijima na stadionu, pobjedničko rješenje smješta velike ulazne otvore. Teško je ne zapitati se je li pri projektiranju ovog stadiona uopće dovoljno razmišljano iz perspektive ljudi koji će ga stvarno koristiti', naglašavaju iz DP-a.
Ističu kako će korisnici stadiona, osim nogometaša, prije svega biti nogometni navijači.
'Od devetero članova žirija jedino Zvonimir Boban iza sebe ima profesionalno iskustvo u nogometu. No i njegovo je iskustvo stadiona najvećim dijelom iskustvo igrača, nogometnog dužnosnika i gosta, a ne običnog gledatelja koji godinama sjedi na tribini po kiši, hladnoći i vjetru.
Za ostalih osam članova bilo bi zanimljivo znati koliko su nogometnih utakmica i velikih europskih stadiona uopće doživjeli upravo iz perspektive tog primarnog korisnika, navijača. Kad je riječ o praktičnom iskustvu stadiona iz perspektive navijača, vjerojatno bi mnogi dugogodišnji članovi BBB-a ili Uvijek vjerni imali što naučiti članove žirija. A kada nam se kao konačni argument ponudi 'struka', valja podsjetiti da ni stručnost struke ne smije biti izvan propitivanja. Pogotovo u gradu čije je današnje urbanističko i arhitektonsko stanje dobrim dijelom rezultat odluka iste te struke', poručuju iz DP-a.
Prema njihovom mišljenju, ovaj izbor nije samo arhitektonski promašaj, 'nego i ogledalo stanja duha ljudi koji danas vode Zagreb'.
'Beč, Bratislava i Varšava smiju se razvijati, graditi moderno i gledati naprijed. Jedino Zagreb ostaje zarobljen u sivilu komunističkog nasljeđa, betonu, brutalizmu i crno-bijelim fotografijama, kao da mu je zabranjeno sanjati veće od onoga što je već imao.
Uporno se njeguje ideja Zagreba kao betonskog grada zauvijek zaglavljenog u 1970-ima i 1980-ima, nalik muzejskom postavu nekog istočnonjemačkog grada kojeg više nema. Goli beton, grafiti, asimetrija, zapuštenost i dotrajalost prečesto se romantiziraju kao autentični simboli Zagreba, iako građani s pravom očekuju grad koji se razvija prema suvremenim europskim standardima.
Nostalgija za brutalizmom i arhitekturom socijalističkog razdoblja toliko je prisutna da se i kod stadiona na koji Zagreb čeka desetljećima ponovno nameće pitanje je li arhitektonska priča postala važnija od njegove osnovne funkcionalnosti. Valjda je važnije kako će stadion izgledati na crno-bijeloj fotografiji nego kako će se na njemu osjećati desetci tisuća ljudi koji će ondje stvarno gledati utakmice.
Stav je Domovinskog pokreta Grada Zagreba da prije konačne odluke treba provesti savjetodavno elektroničko izjašnjavanje građana, pri čemu bi, s obzirom na model financiranja projekta, glasovi građana Zagreba nosili 50 posto težine, a glasovi građana ostatka Hrvatske drugih 50 posto.
Zagreb zaslužuje stadion za navijače, a ne za žiri', stoji u priopćenju Domovinskog pokreta.
