Drugi dan 9. Međunarodnog festivala arheološkog filma (MFAF), koji se održava u Kinoteci Zlatna vrata u Splitu, obilježio je raznolik program jedanaest dokumentarnih i kratkometražnih filmova koji arheološku baštinu predstavljaju kroz različite pristupe, istraživanja i filmske jezike. Publika je imala priliku putovati kroz različita povijesna razdoblja i kulturne krajolike, a posebnu vrijednost programu dali su autori koji su osobno predstavili svoja filmska ostvarenja.
Među zapaženim naslovima bio je francuski dokumentarni film 'Špilja Chauvet: prvo remek-djelo čovječanstva' Guya Padovanija, Caroline Broussaud i Alexisa Mongea. Film vodi gledatelje u unutrašnjost špilje Chauvet, otkrivene 1994. godine u francuskom području Gorges de l’Ardèche, čiji su zidovi ukrašeni s više od tisuću slika. Zahvaljujući iznimnim uvjetima očuvanosti, ovo jedinstveno nalazište pruža uvid u umjetničke sposobnosti naših davnih predaka.
Rimska povijest i život uz granice Carstva predstavljeni su filmom 'Galijom po Limesu' Milice Popović, koji gledatelje vraća u vrijeme kada je Dunav bio dio granice Rimskog Carstva. Film otvara pogled na nekadašnji život uz Dunav i značaj Limesa kao jednog od ključnih sustava obrane Rimskog Carstva, ali i na tragove rimske prisutnosti koji i danas svjedoče o organizaciji, vojnoj moći i svakodnevici antičkog svijeta.
Mediteran kao prostor susreta, kulture i osobnih priča došao je do izražaja u talijanskom filmu 'Pristaništa' Lorenza Scaraggija, Inspiriran Mediteranskim brevijarom Predraga Matvejevića, film donosi geopoetsko putovanje obalom Apulije. Kroz susrete i putovanje obalom film istražuje Mediteran ne samo kao zemljopisni prostor nego i kao zajedničko kulturno iskustvo oblikovano stoljećima razmjene i susreta.
Pogled prema drevnim kulturama i njihovu odnosu s prirodom donio je španjolski film 'Sunce u dolini Ahijadero' Tareka Odea. Smješten na Tenerifima, film istražuje oznaku ljetnog solsticija povezanu s kulturom Guanchea, otvarajući pitanje načina na koji su drevne zajednice promatrale prirodne cikluse i usklađivale život s okolišem.
Među ostalim filmovima čiji su autori bili prisutni i predstavili svoja ostvarenja prikazan je i kratkometražni film 'Nina i rijeka' Lorenza Danielea. Kroz tehniku stop-animacije djeca vrtića Instituta 'D. Costa' pripovijedaju povijest područja Auguste na istočnoj Siciliji, od prapovijesnih naselja i proizvodnje soli do svjetskih ratova i industrijalizacije.
U programu drugoga festivalskog dana sudjelovali su Lorenzo Scaraggi, Lorenzo Daniele, Milica Popović i Tarek Ode, koji su predstavljanjem svojih filmova dodatno obogatili susret publike s autorima i omogućili neposredniji uvid u različite načine filmskog istraživanja i interpretacije baštine.
Ovogodišnji MFAF nastavlja publici približavati arheološku i kulturnu baštinu kroz filmove koji povezuju znanstvena istraživanja, povijest, umjetnost i suvremena pitanja očuvanja prostora.
Treći i posljednji dan festivala održat će se u srijedu, 28. listopada, s početkom projekcija u 16 sati u Kinoteci Zlatna vrata. U 19.25 sati na rasporedu je predavanje 'Arheologija leda', koje će održati izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac sa Sveučilišta u Zadru, nakon čega slijedi film 'Tajne biokovskih tumula i ledenica' Rade Popadića.
Završnica festivala donosi dodjelu nagrada stručnog žirija, studentskog žirija i publike. Tri glavne nagrade izrađene su prema skulpturi Hrvatski kralj Vaska Lipovca, čiji se original čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, organizatoru festivala.
Ulaz na sve projekcije i popratni program je slobodan.
