U Hrvatskoj obrtničkoj komori održan je skup 'Novi Višegodišnji financijski okvir 2028.–2034.: Što nas čeka?', u organizaciji hrvatskih članova u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO). Događanje je okupilo predstavnike europskih institucija, državne uprave, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i gospodarstva kako bi raspravili prijedlog novog višegodišnjeg proračuna Europske unije i njegove moguće učinke na Hrvatsku i Europsku uniju.
Uvodnim obraćanjima skup su otvorili Marija Hanževački, potpredsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za komunikacije, Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Vicko Mardešić, v.d. ravnatelja Uprave za programe Europske unije iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Domagoj Mikulić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marko Pavić, potpredsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i zastupnik u Hrvatskom saboru te Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
U nastavku je Lidija Pavić-Rogošić, potpredsjednica Skupine organizacija civilnog društva EGSO-a, predstavila ključne elementa prijedloga novog Višegodišnjeg financijskog okvira te ključne stavove EGSO-a, dok je središnji dio programa bila panel-rasprava 'Novi VFO 2028.–2034.: Što nas čeka?'.U raspravi i zaključcima sudjelovali su i Hana Huzjak (predstavništvo Europske komisije u RH), Irena Weber (Skupina poslodavaca u EGSO-u), Mirela Bojić (Skupina radnika u EGSO-u), Luka Bogdan (Skupina organizacija civilnog društva u EGSO-u), Marina Rožić (Skupina poslodavaca u EGSO-u) i Violeta Jelić (Skupina poslodavaca u EGSO-u).
Kao jedan od ključnih zaključaka skupa istaknuto je da reforma europskog proračuna mora zadržati ravnotežu između novih prioriteta Europske unije i tradicionalnih politika poput kohezijske i poljoprivredne politike. Sudionici su naglasili da zelena i digitalna tranzicija ostaju među ključnim prioritetima Europske unije, ali uz uvjet da tranzicija bude gospodarski održiva, socijalno pravedna i teritorijalno uravnotežena.
Tijekom rasprave više je sudionika upozorilo kako posebno treba paziti da se model pojednostavljenja administrativnih procedura prenese i na nacionalnu razinu, kako pojednostavljenje ne bi ostalo samo deklarativno, a nacionalna pravila dodatno otežala korištenje europskih sredstava. Istaknuta je i potreba snažnijeg ulaganja u privatni sektor kao ključnog nositelja gospodarskog razvoja.Posebno je naglašeno da mali i srednji poduzetnici, obrtnici i mikro poduzeća i dalje nailaze na ozbiljne prepreke u pristupu sredstvima EU-a, prvenstveno zbog administrativne složenosti sustava i neprilagođenih instrumenata financiranja.
Sudionici su također naglasili kako suradnja sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva mora biti stvarna i sadržajna, a ne samo formalna, te da navedeni akteri trebaju biti uključeni u cijeli proces nacionalnog i regionalnog partnerskog plana te budućih europskih politika i fondova.U dijelu rasprave koji se odnosi na socijalna pitanja posebno je istaknuta važnost ulaganja u obrazovanje, razvoj vještina i kvalitetna radna mjesta, osobito u kontekstu nedostatka radne snage i zelene tranzicije, kao i potreba očuvanja snažne socijalne dimenzije europskog proračuna. Sudionici su se složili da održiva konkurentnost i kohezija ne smiju biti suprotstavljeni ciljevi, nego komplementarni elementi razvoja Europske unije.
Zaključno je poručeno kako uspjeh novog Višegodišnjeg financijskog okvira neće ovisiti samo o veličini proračuna, nego i o kvaliteti upravljanja, uključivanju partnera i sposobnosti da europske politike odgovore na konkretne potrebe građana, gospodarstva i regija.
