Član Ekonomskog savjeta SDP-a i profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica gostovao je u Novom danu na N1 televiziji kod Hrvoja Krešića, gdje je govorio o inflaciji i mogućem rastu cijena hrane. Objasnio je kako bi na cijene mogli utjecati suša i poskupljenje energenata te što bi sve to moglo značiti za životni standard građana.
'Suša je bila raširena u velikom dijelu Europe. Trenutačno, kad gledamo konkretne podatke, indeks cijena hrane je negdje na 120, što je i dalje puno niže nego što je bio 2022. godine, kada je počeo rat u Ukrajini. Dugoročno gledano, cijene hrane nisu visoke kao što su bile 2022., ali su u posljednje vrijeme porasle. To nije veliko poskupljenje, ali to ne znači da neće biti pokušaja da se to iskoristi kao izlika za dodatno napuhavanje cijena, posebno na malim tržištima kao što je Hrvatska', rekao je Tica.
Dodao je i da je rast cijena hrane posebno velik problem za one koji najveći dio mjesečnih prihoda troše upravo na to.
'Inflacija najviše pogađa prvenstveno umirovljenike. Kad gledate strukturu potrošnje umirovljenika, to vam se u pravilu sve svodi na energiju i hranu. Druga skupina su ljudi koji rade za minimalne plaće', rekao je Tica te dodao da je iznimno važno u ovakvim situacijama ponašati se racionalno i na vrijeme intervenirati.
Osvrnuo se i na inflaciju, s kojom Hrvatska već dugo vodi bitku, te odgovorio na pitanje što možemo očekivati na jesen.
'Na strani troškova očigledno će ovo donijeti određeni pritisak i dovesti do toga, odnosno pripremiti teren za neke koji će pokušati dizati cijene hrane. Ono što je iznimno opasno za Hrvatsku, s obzirom na to da smo imali puno višu inflaciju od ostatka Europe, jest to što su kod nas puno veći rizici da bi moglo doći do usporavanja ekonomske aktivnosti', rekao je Tica.
Osvrnuo se i na stanje u turizmu, oko kojeg se posljednjih godina često sukobljavaju različite ocjene. Dok se može steći dojam da turistički sektor usporava, vladajući ističu pozitivne rezultate. Tica smatra da je pritom ključno podatke promatrati u kontekstu inflacije i rastućih troškova.
'Porasle su cijene svega što je potrebno da apartmane pripremite za iznajmljivanje, a pitanje je možete li te sve troškove prebaciti na turiste kada svi govore da moramo spustiti cijene. S druge strane, imamo hrpu strategija o razvoju turizma, ali one u pravilu nemaju nikakve učinke na terenu', dodao je.
Tica upozorava da se Hrvatska već dulje nalazi u fazi usporavanja te smatra da višegodišnji pad prihoda od turizma pokazuje da je postojeći model izgubio snagu.
'Nalazimo se već dulje u fazi usporavanja. Ako vam dvije ili tri godine pada prihod od turizma, to znači da se model potrošio, da je izgubio snagu i da je ono što je generiralo rast prestalo doprinositi. To vam je kao u automobilu – kad dignete nogu s gasa, on ide i dalje, ali ne ubrzava. To je problem s turizmom', rekao je Tica.
Komentirao je i stanje plaća u Hrvatskoj, njihovu prosječnu i medijalnu vrijednost.
'Mi imamo situaciju da, kad gledate plaće, one rastu, ali s obzirom na inflaciju i troškove života, građani imaju problem prihvatiti činjenicu da su cijene veće i do 50 ili 60 posto nego što su bile, recimo, 2019. godine. U tom kontekstu stvara se određeno nezadovoljstvo', kazao je.
Prema njegovim riječima, jedini način za poboljšanje životnog standarda jest provođenje reformi i unaprjeđenje gospodarstva.
'Jedini način da popravimo životni standard jest da se provode reforme, odnosno da se unaprijedi gospodarstvo. Međutim, mi dugi niz godina imamo strategiju izbjegavanja ozbiljnih vizija i vodstva, nego se sve svodi na preživljavanje. Odgađamo probleme za budućnost, a nikako da se uhvatimo s njima u koštac i konačno posložimo neke stvari u zemlji', tvrdi.
Tica se osvrnuo i na narodne obveznice. Analiza Europske središnje banke pokazala je da je na njima zaradio vrlo mali dio građana u Hrvatskoj.
'Iako su bile namijenjene onima koji imaju novca, imale su dva nusproizvoda koja su bila jako korisna. Prvi je taj da je, umjesto banaka, zaradio jedan dio hrvatskog stanovništva. Drugi učinak, po meni još pozitivniji, jest taj da bi taj novac, da nije otišao u trezorske zapise, otišao u prazne stanove i dodatno napuhao cijene stanova u Hrvatskoj', zaključio je Tica.
