Europski parlament potvrdio je svoj stav za pregovore o novom višegodišnjem proračunu Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. Traži gotovo 200 milijardi eura više ulaganja u poljoprivredu i koheziju, odnosno 10 % više u odnosu na prijedlog Europske komisije. Stav je jasan - ako želimo sigurniju, jaču i konkurentniju Europu, moramo ulagati u ono što je temelj njezina razvoja.
Prijedlog Komisije, napomenimo, bio je spajanje sredstava u jedan veliki megafond, čime bi poljoprivreda i kohezija, kako smatraju u Parlamentu, izgubile težinu i sigurnost dugoročnog financiranja, što bi bio udar na OPG-ovce, gradove, općine i regije.
'Za poljoprivredu smo tražili više od 139 milijardi eura dodatnih sredstava, što uključuje veće potpore poljoprivrednicima i snažnija ulaganja u ruralna područja jer bez prehrambene sigurnosti nema govora o globalnoj sigurnosti. Za kohezijsku politiku tražimo gotovo 79 milijardi eura više kako bismo nastavili ulagati u razvoj gradova, općina i regija te smanjivanje razlika među državama članicama. Iz kohezije se financiraju naše ceste, programi stanovanja, vodna infrastruktura i mnogi drugi temeljni prioriteti',rekao je hrvatski eurozastupnik Marko Vešligaj.
Snažniji proračun, smatra, znači snažniju Europu, otpornu na izazove s kojima se suočavamo. A jedan je od izazova za poljoprivredu rat na Bliskom istoku i rast cijena gnojiva. O tome je danas zastupnik Vešligaj govorio na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
'Posljedice su ovog rata višestruke, ali su jedna od skupina koja ih najviše osjeća poljoprivrednici. Cijena gnojiva, jednog od ključnih inputa u poljoprivredi, eksplodirala je, a posebno su pogođena naša mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva i proizvođači trajnih nasada poput maslinara i vinogradara. Europa je ovisna o uvoznom gnojivu, a rast cijena gnojiva dovodi do rasta cijene ukupne proizvodnje, posljedično i skuplje hrane. Međutim naši poljoprivrednici ne žele dizati cijene svojih proizvoda. Upravo zato traže potporu Europske unije kako bi mogli nastaviti proizvoditi zdravu i domaću hranu po cijenama koje su priuštive za naše građane.
Da bi to bilo moguće, potrebno je osigurati direktne financijske mjere za gnojiva, poticati domaću proizvodnju gnojiva, ali i stati na kraj trgovinskim sporazumima i uvozu koji pod izgovorom 'otvaranja tržišta' dodatno štete našim poljoprivrednicima. Ovo je pitanje sigurnosti hrane bez koje nema govora o globalnoj sigurnosti. EU mora djelovati odmah, pozdravljam najave povjerenika Hansena o paketu za gnojiva. Moramo stabilizirati tržište, osigurati dostupnost gnojiva i smanjiti ovisnost o uvozu',naglasio je u svom govoru zastupnik Vešligaj, jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu EP-a.
Očekuje se da će Europska komisija 19. svibnja predstaviti akcijski plan za gnojiva s prijedlozima za smanjenje ovisnosti o uvozu, jačanje domaće proizvodnje i dekarbonizaciju sektora. Vešligaj je već ranije pozvao i Vladu RH na uvođenje ciljanog programa državne potpore za kupnju gnojiva, kojim bi se osiguralo subvencioniranje po jedinici površine ili prema količini, uz jasno definirane uvjete koji jamče da sredstva služe stabilizaciji proizvodnje.
