Uoči međunarodne konferencije 'Energetske zajednice u praksi', koja se 24. i 25. rujna održava u Bolu na Braču, predstavnici državnih institucija, energetskog sektora i regionalne samouprave izdvajaju konkretne promjene koje već oblikuju razvoj energetskih zajednica u Hrvatskoj od novih mogućnosti dijeljenja energije i naprednog mjerenja do pravednije tranzicije i podrške lokalnim projektima.
Konferenciju organiziraju Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Zelena energetska zadruga ZEZ i Pokret otoka. Konferencija povezuje iskustva projekata APOLLO, LIFE ISLET, LIFE COMET i DBU/ECF Fast Forward Energy Communities.
Prepreke razvoju energetskih zajednica danas su uglavnom poznate. Zato se konferencija u Bolu ne zaustavlja na njihovom nabrajanju, nego otvara pitanje što svaka institucija i razina upravljanja može konkretno učiniti da sustav počne funkcionirati jednostavnije i pouzdanije.
Lokalna inicijativa može biti odlična, ali bez jasnih pravila i tehničkih uvjeta teško dolazi do sljedećeg koraka. Institucije mogu donositi pravila, ali bez iskustva ljudi koji ih pokušavaju primijeniti teško mogu znati gdje sustav zapinje. Gradovi i općine često imaju volju, ali nemaju dovoljno kapaciteta da sami iznesu cijeli proces.
Upravo različite perspektive, zakonodavna, socijalna, tehnička i regionalna, pokazuju zašto razvoj energetskih zajednica ne ovisi o jednoj instituciji ili jednom propisu, nego o tome koliko će različiti dijelovi sustava uspjeti djelovati zajedno.
Dijeljenje energije i korist za članove
Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, u energetskim zajednicama vidi budućnost energetskog tržišta i jedan od načina jačanja samodostatnosti krajnjih kupaca i njihove otpornosti na tržišne poremećaje.
'Energetske zajednice kao i svaki drugi poduhvat moraju imati i krajnji cilj, a to je korist za njezine članove', poručuje Krevzelj.
Razvoj solarnih elektrana na krovovima kuća, zgrada i poslovnih objekata mijenja dosadašnji odnos proizvođača i potrošača. Građani više nisu samo pasivni kupci energije – sve veći broj njih može proizvoditi vlastitu energiju i višak dijeliti s drugima.
'Zakonom se stvara jednostavniji okvir za izravno dijeljenje viška energije iz obnovljivih izvora među građanima, susjedima ili unutar stambenih zgrada, a time se i za energetske zajednice stvara jasniji i jednostavniji okvir za njihovo djelovanje. To je konkretan korak prema demokratizaciji energetike', ističe Krevzelj.
Dodaje kako energetska tranzicija neće biti uspješna ako ostane rezervirana samo za velike projekte, nego mora biti dostupna kućanstvima, stambenim zgradama, poduzetnicima i lokalnim zajednicama.
Pravedna tranzicija nije dodatak, nego uvjet
Ana Juras, sektorska savjetnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, naglašava da koristi zelene tranzicije moraju biti dostupne svim građanima, neovisno o njihovim financijskim mogućnostima za vlastita ulaganja u obnovljive izvore energije.
'Zelena tranzicija može ostvariti svoj puni potencijal samo ako je istodobno i pravedna', poručuje Juras.
Energetske zajednice pritom mogu omogućiti širem krugu građana sudjelovanje u proizvodnji i korištenju obnovljive energije. Kako bi postale učinkovit instrument pravedne tranzicije, potrebno je posebno poticati uključivanje energetski siromašnih i ranjivih kućanstava kroz povoljnije uvjete, ciljanu financijsku potporu i jednostavnije administrativne postupke.
Njihova korist, dodaje, ne mora stati na računu za struju. Energetske zajednice mogu uključivati lokalne obrte, mikro i mala poduzeća, potaknuti razvoj novih energetskih usluga i povezati lokalnu proizvodnju energije s e-mobilnošću i drugim sektorima. Na taj način dio ekonomske koristi od ulaganja ostaje u lokalnoj sredini.
Prve energetske zajednice u Hrvatskoj već dijele energiju
Danijela Žaja, direktorica Sektora za mjerenje i podršku tržištu u HEP Operatoru distribucijskog sustava, ističe da je razvoj energetskih zajednica zajednički posao građana, lokalne samouprave i energetskog sustava.
'Od lipnja ove godine u funkciji je prva energetska zajednica u Hrvatskoj čiji članovi međusobno dijele električnu energiju proizvedenu iz zajedničke sunčane elektrane', navodi Žaja.
Jedan od ključnih preduvjeta za pouzdano mjerenje i obračun je napredna mjerna infrastruktura, koja osim brojila uključuje softver i komunikacijske mreže koje povezuju sustav.
Krajem kolovoza naprednim brojilima bilo je opremljeno oko 60 posto obračunskih mjernih mjesta kategorije kućanstvo i gotovo 97 posto kategorije poduzetništvo. Dijeljenje energije pritom zahtijeva usklađivanje cijelog niza postupaka na tržištu električne energije.
Županija kao poveznica između ideje i provedivog projekta
Martin Varenina, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, podsjeća da energetska tranzicija nije samo pitanje proizvodnje energije.
'Energetska tranzicija je prilika da lokalne zajednice aktivno sudjeluju u stvaranju vlastite energetske budućnosti', poručuje.
Dio potencijala obnovljivih izvora na području Zadarske županije već je konkretiziran kroz projekte sunčanih elektrana, vjetroelektrana i bioenergane.
'Energetske zajednice upravo su jedan od modela kojim možemo povezati lokalne resurse, potrebe i interese te građane učiniti aktivnim sudionicima energetske tranzicije', ističe Varenina.
Županijska razina, dodaje, može pomoći gradovima i općinama da od početne ideje dođu do konkretnog i provedivog projekta – kroz prepoznavanje potencijala, stručnu i savjetodavnu podršku, povezivanje s relevantnim institucijama i partnerima te pomoć u pronalasku odgovarajućih nacionalnih i europskih izvora financiranja.
Dva dana: od europske perspektive i institucija do konkretnih primjera
Prvi dan konferencije, 24. rujna, javni je konferencijski dan posvećen europskoj perspektivi, hrvatskom institucionalnom i regulatornom okviru te ulozi regionalne i lokalne razine.
U otvaranju konferencije sudjelovat će i Aida Liha Matejiček iz Glavne uprave Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku – DG REGIO, dok će Ascanio Troiani iz DG REGIO-a predstaviti europsku perspektivu prelaska od pilot-projekata prema provedivim modelima lokalne energetske tranzicije.
Program prvog dana uključuje i predstavljanje iskustava projekata LIFE ISLET, LIFE COMET / DBU-ECF Fast Forward Energy Communities i APOLLO, prezentaciju HERA-e te dva panela o ulozi institucija, gradova, općina i županija u razvoju energetskih zajednica.
Drugi dan, 25. rujna, praktični je projektni dan s primjerima energetskih zajednica i lokalnih energetskih inicijativa u različitim fazama razvoja – od građanskog ulaganja i zadružnog vlasništva do projekata lokalnih samouprava i otočnih zajednica – uz primjere iz Hrvatske, Slovenije, Grčke, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Dan završava praktičnim radom u skupinama i formuliranjem 'Bračkih zaključaka' – konkretnih preporuka i sljedećih koraka za razvoj energetskih zajednica.
Kako se prijaviti na konferenciju?
Sudjelovanje je besplatno, a registracija je obvezna za sve sudionike i dostupna putem ONLINE OBRASCA ZA REGISTRACIJU. Ažurirani program i popis potvrđenih govornika dostupni su na mrežnim stranicama organizatora. Konferencija je namijenjena građanima, energetskim zajednicama i zadrugama, gradovima, općinama, županijama, razvojnim organizacijama te svima koji rade na razvoju lokalnih energetskih projekata.
O projektima i financiranju
LIFE ISLET – Innovative Supporting Schemes for Community-Led Energy Transition
Projekt LIFE ISLET sufinancira Europska unija kroz LIFE program, temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 101120073. Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora te ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
LIFE COMET – Koalicije za katalizaciju građanske energije u istočnoj EU
Projekt LIFE COMET financiran je sredstvima Europske unije kroz Program LIFE pod br. 101120519. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
APOLLO – APplication Of upscaLed interregionaL renewable & energy efficiency sOlutions
Projekt APOLLO sufinanciran je sredstvima Europske unije u okviru programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021.–2027.
DBU/ECF Fast Forward Energy Communities
Projekt je sufinanciran od strane Njemačke savezne zaklade za zaštitu okoliša (DBU) i Europskog klimatskog fonda (ECF).
