Bude li se mediteranski vulkani?

Dok pratimo napeto stanje, stupnjeve uzbuna te upozorenja lokalnih dužnosnika i nekih stručnjaka na pripreme evakuacija sa Santorinija u Grčkoj te iz Puzzolija, a možda i Napulja u Italiji, gradova istraumatiziranih dugotrajnim razdobljima sa stotinama potresa dnevno u kalderama dva najopasnija europska vulkana, nužno nam se nameću pitanja jesu li ovi procesi povezani ili odvojeni i što im pridonosi. Razmotrimo neka moguća objašnjenja.

Seizmolozi u Hrvatskoj upozorili su da nedavni potresi na području Nacionalnog parka Paklenica nisu povezani s onima u istočnom Mediteranu, poglavito oko grčkog otoka Santorini. Paklenica i Santorini nisu, naime, izravno tektonski povezani te pripadaju različitim geodinamičkim sustavima, odnosno različitim tektonskim pločama. Većina potresa na Dinaridima uzrokovana je pritiskom na Jadransku mikroploču, a ne s egejskom tektonskom pločom. Seizmička aktivnost u jednom području ne znači nužno da će drugo područje reagirati, osim ako su izravno mehanički povezani.

Prema dostupnim informacijama, potresi na Santoriniju rezultat su lokalne seizmičke aktivnosti povezane s Helenskim vulkanskim lukom, dok su potresi u Paklenici povezani s tektonikom Dinarida. Helenski vulkanski luk niz je vulkana koji se protežu kroz južni dio Egejskog mora i vezani su za subdukciju Afričke tektonske ploče pod Europske. Ovaj luk nastao je kao rezultat sudaranja i potpadanja Afričke ploče ispod Euroazijske, što stvara magmatsku aktivnost i povremene vulkanske erupcije.

Trenutno nema dostupnih seizmoloških podataka koji bi ukazivali na statistički značajnu povezanost između potresa na Santoriniju i onih na Paklenici. Fizički dokaz određene povezanosti bili bi da se nakon potresa na Santoriniju detektiraju pomaci na Jadranskoj mikroploči. Dokazi bi bili i satelitska mjerenja pomaka tla (InSAR, GPS) koja bi mogla pokazati postoji li sinkronizirana deformacija između ova dva područja.

Dokaz bi bili i povijesni obrasci seizmičke aktivnosti, što ne postoji, jer je Santorini izrazito aktivno seizmičko područje, dok je Velebit izrazito slabo aktivan. Statističke analize pokazale bi obrazac da potresi na jednom mjestu nužno slijede ove na drugom, korelacija koja također ne postoji.

Što ako su uzroci potresa vulkani?

Potresi bi mogli biti povezani, ako postoje duboki magmatski procesi i gravitacijska interakcija, budući da je Santorini vulkanski aktivno područje povezano sa subdukcijom Afričke ploče pod Europsku. Iako su vulkanska i tektonska aktivnost odvojeni procesi, u određenim uvjetima mogu biti povezani.

U kontekstu gravitacijske interakcije možda je zgodno primijetiti da Zemlja upravo izlazi iz razdoblja poravnavanja planeta kada su osim Merkura svi planeti, pogotovo veliki i teški poput Jupitera, Neptuna i Saturna bili na istoj strani revolucije, tj. rotacije planeta oko Sunca. Drugim riječima, svi ovi planeti bili su na istoj strani Sunca kao i mi, što je moglo izazvati gravitacijske utjecaje.

Također je poznato da plima i oseka imaju gravitacijski utjecaj na Zemlju koji je najjači za vrijeme mladog i punog mjeseca (sizigijske plime), kada se gravitacijski utjecaji Mjeseca i Sunca zbrajaju, što je bilo razdoblje od dva tjedna koje je netom završilo. Treći faktor pojačanih utjecaja na magmatsku i tektonsku aktivnost Zemlje moglo je biti i aktualno razdoblje pojačanih sunčanih aktivnosti.

Gravitacija ima tlačni učinak na koru: fluktuacije pritiska zbog kretanja morskih masa mogu inducirati male naprezanja u Zemljinoj kori, posebno u seizmički aktivnim regijama poput subdukcijskih zona. Studije su pokazale da plimni stres može povećati vjerojatnost potresa u područjima gdje su rasjedi već blizu pucanja. U vulkanskim područjima, poput Santorinija ili Campi Flegrei, plimske sile mogu potaknuti oslobađanje magme i time povećati seizmičku aktivnost.

Duboke promjene tlaka u astenosferi ispod Egejskog mora mogle bi izazvati redistribuciju naprezanja u široj regiji, uključujući Jadran i Dinaride. Astenosfera je sloj unutar Zemljinog plašta koji se nalazi ispod litosfere, na dubinama od otprilike 80 do 200 km, iako može sezati i do 700 km u nekim područjima. Ovaj sloj je polutekuće, visoko plastično područje koje omogućava kretanje tektonskih ploča iznad njega.

Preduvjeti za provjeru točnosti ideje da su potresi na Zapadnom Mediteranu povezani s onima u Istočnom bilo bi mehaničko pomicanje Jadranske mikroploče koja kao rigidni blok može prenositi tektonska naprezanja između Egejske ploče i Dinarida.

Lokalni događaji, globalne posljedice

Povezani ili ne, manje je važno od opasnosti koje ove aktivnosti predstavljaju za zajednice ljudi i životinja koje ih nastanjuju. Iako grčki i talijanski stručnjaci i dužnosnici provode mjere pripreme za evakuacije u slučaju erupcije Campi Flegrei ili nekog od vulkana helenskog luka, neki vulkanolozi zabrinuti su da ono što se radi nije dovoljno.

Ravnatelj istraživanja pri Talijanskom institutu za vulkanologiju Giuseppe Di Natale dao je intervju talijanskim medijima naglasivši da govori u vlastito ime, a ne iz službene pozicije, u kojem je kazao kako je jako zabrinut da bi najopasniji europski supervulkan, Campi Flegrei mogao uskoro eruptirati.

Ne zna može li se raditi o erupciji magme ili pare koja bi bila rezultat mrvljenja kamenja pod pritiskom tlaka, upozorava da su obje situacije posebno opasne. Ako eruptira magma, eksplozija bi mogla pokriti ne samo naselja oko kaldere, već i Napulj, u tom slučaju evakuacija će biti teško moguća, što zbog činjenice da se radi o više od tri i pol milijuna ljudi, što zbog toga jer bi lava, kamenje i pepeo blokirali evakuacijske puteve. Ako pak eruptiraju samo para i kamenje, to bi imalo velike posljedice po statiku zgrada i moguće su velike štete.

Škole su zatvorene, život je zastao i privremeno se evakuira sa Santorinija i iz okolice Napuljskog zaljeva. Dok znanstvenici napeto prate aktualne događaje i pokušavaju predvidjeti iduće, povjerenje u tu svoju sposobnost čini se, na niskim je razinama. Grčki stručnjaci prilaze mogućim većim geološkim događajima smireno i nezabrinuto, a turski stručnjaci već tjednima pripremaju mjere za osiguranje od mogućih tsunamija i većih potresa.

Neki stručnjaci tvrde da iz podvodnog vulkana Kolumbo sjeveroistočno od Santorinija već 13 dana cure plinovi, a podaci su nepouzdani zbog različitih vlasništva nad podacima različitih mjernih stanica i posljedičnog nezbrajanja podataka; nadajmo se da je to najgore na čemu će ovaj vulkan ostati.

Istovremeno, svjedoci iz Italije tvrde da se od smrada sumpora u kalderi Campi Flegrei ne može više disati te evakuacija postaje sve izglednija. Ako potresi i nisu povezani, najcrnji scenarij erupcije Campi Flegrei zavio bi Europu u malo ledeno doba. No, kako su svi maksimumi gravitacijskih utjecaja čini se, prošli, možda je realno očekivanje da će se sve ove mediteranske aktivnosti uskoro smiriti.