DANAS I SLUŽBENO Dinara je 12. Park prirode u Hrvatskoj

Dinara je danas i službeno postala Park prirode, 12. po redu u Republici Hrvatskoj, koja ima i osam nacionalnih parkova.

Hrvatski sabor je tako odlučio početkom veljače. 

- Hrvatska Gorska služba spašavanja više od 15 godina zalaže se za proglašenje Parka prirode Dinara. Promovirali smo tu ideju u jedinicama lokalnih zajednica i na razini Republike Hrvatske. Zaštita područja masiva Dinare,u kategoriji parka prirode, od posebnog je interesa za  Republiku Hrvatsku radi očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate geo raznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa kao što su vodena staništa rijeke Krke i Cetine s njihovim pritocima, močvarna staništa, stijene i točila, šumska i špiljska staništa te drugih prirodnih vrijednosti proizašlih iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, polu prirodnih staništa, autohtonih pasmina i sorata te bogatog kulturnog i povijesnog naslijeđa sačuvanog u brojnim arheološkim nalazima i kulturno –povijesnim lokalitetima, poručuju iz splitskog HGSS-a.

Planinski masiv Dinare (Dinara, dio Troglava i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu proglašava se Parkom prirode koji će sačuvati iznimne i višestruke prirodne vrijednosti s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima, uz dopuštanje obavljanja određenih djelatnosti i radnji, u mjeri u kojoj se neće ugroziti njegova bitna obilježja i uloga ovoga prostora. 

- HGSS je sudjelovao u obilježavanju više od 300 kilometara planinarskih staza na ovom području. Te staze su dio popularnih pravaca Via Adriatica i Via Dinarica koje sve više privlače brojne hodače iz Hrvatske i svijeta. Sudjelovali smo u izradi “ferate” najdužeg osiguranog puta u Hrvatskoj što vodi kroz južnu stijenu Dinare na greben Ošjak.  Gradili smo planinarska skloništa i pomogli u razminiranju ratom zahvaćenih područja.

Danas na tom području postoje skloništa:

- Dom na Brezovcu (1050 m)

- Planinarsko sklonište Zlatko Prgin (1543 m)

- Planinarsko sklonište Dinara (1831 m)na najvišem vrhu Hrvatske

- Planinarsko sklonište u južnoj stijeni Dinare (1260 m)

- Planinarsko sklonište Drago Grubač (1645 m)

- Planinarsko sklonište Bili Cvitak (800 m)

- Planinarsko sklonište Martinova košara (1287 m)

- Planinarska kuća Glavaš (550 m)

- Planinarsko sklonište Rupe (1363 m)

- Planinarsko sklonište Hrvatski vitez Josip Goreta (1530 m)

- Planinarska kuća Sveti Jakov (1001 m)

- Planinarsko sklonište Pume (1630 m)

- Planinarsko sklonište Vjetar s Dinare (1330 m)

- Planinarsko sklonište Sveti Mihovil (340 m).

U izgradnji većine ovih objekata sudjelovali su članovi HGSS-a. Posebno se zahvaljujemo Ministarstvu obrane Republike Hrvatske bez čijih bi helikoptera teško iznijeli potrebni materijal na planinu. 

Članovi HGSS-a su s borcima iz Kijeva sudjelovali u obrani ovog područja u Domovinskom ratu. Na vrhu Velika Duvjakuša HGSS je, s veteranima 7. gardijske brigade 'Pume', postavio spomenik palim braniteljima. Spomenik je izrađen od kamenja u ratu srušene crkve u Kijevu. Planinarsko sklonište pod Velikom Duvjakušom nosi ime slavne 7. brigade 'Pume'. 

HGSS je uz to sklonište postavio malu meteorološku postaju i on line video kamere. U posljednjih pedesetak godina gorski spašavatelji su stalno prisutni na Dinari, istražuju speleološke objekte, izvore rijeka Cetine i Krke te pomažu u raznim  istraživačkim i zaštitarskim projektima. 

Čistili smo planinu od u ratu zaostalog krupnog otpada i pomagali u razminiranju. U dramatičnim okolnostima smo branili skloništa od požara. Hrvatska gorska služba spašavanja surađuje s javnim ustanovama i nadležnim tijelima za zaštitu prirode u području zaštite i očuvanja planinske prirode i zaštite okoliša. (Zakon o HGSS-u Članak 11.) Stalna smo logistička potpora biolozima djelatnicima Uprave za zaštitu prirode. Veseli nas zato što Dinara i Kamešnica ovim vidom zaštite dobiva novu vrijednost u kojoj će uživati ljubitelji prirode i lokalna zajednica. 

Planine se sve manje koriste kao ispasišta a plodne doce gotovo nitko više ne obrađuje. Stanovnici prigorskih predjela sve više se okreću planinskom turizmu koji se kod nas jednako kao i u svijetu sve više razvija. Danas ova područja od posebne državne skrbi, sutra će biti mjesta pune zaposlenosti i održivog razvoja. 80% svjetskog stanovništva živi u gradovima zato sve više raste potreba za izlaske u prirodu. Zato je ovaj planinski prostor HGSS odavno prepoznao ka prirodni resurs i počeo osim planinarske infrastrukture i kartografirati. 

Ovo je područje pokriveno s 5 planinarskih karata vrhunske kvalitete. Nadamo se da će ovaj projekt pomoći očuvanju prirode i vrijednosti prostora jer on je nacionalno bogatstvo i zato ga uz ovaj stupanj zaštite treba projektiranje na dobrobit ljudi i zajednice. HGSS će se i dalje brinuti o sigurnosti, poručuju gorski spašavatelji.