DP KAŠTELA UPOZORAVA: Trebalo obustaviti izgradnju vjetroparka Opor!

Iz kaštelanskog Domovinskog pokreta poručuju kako izgradnja vjetroparka Opor-Bijaći u administrativnim općinama Prgomet, Lećevica i Kaštela  sa 6 vjetroagregata ukupne snage od 36 MW u neposrednoj blizini autohtonih dalmatinskih sela Botići, Radošić, Đirlići, Škopljanci, Kelami i Zoraje i drugih manjih naselja nije  naišla na odobravanje lokalnog stanovništva. 

'Nikome na tom području nije jasno iz kojeg  razloga je izabrana baš ta lokacija udaljena 500 m crkve sv. Ante u Botićima. To područje, također, ima bogatu životinjsku populaciju i nalazi se u području selidbe ptica te migracije šišmiša i velikih zvijeri. U tom području gnijezdi se 49 vrsta ptica od kojih su 23 vrste ptice selice. Investitori se pozivaju na Elaborat zaštite okoliša za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja  na okoliš za zahvat izmjena tehničkog rješenja vjetroelektrane Opor od tvrtke C.I.A.K. iz  ožujka 2021., ali i na Studiju o utjecaju na okoliš Vjetroparka Opor od tvrtke Ekoenerg  d.o.o. Zagreb iz 2010. godine', navode iz DP-a. 

Prema prvom planu iz 2010., dodaju, za koji je izrađen prvi elaborat o utjecaju na okoliš, bila su planirana 22 manja vjetroagregata od 1,5 MW ukupne snage 33 MW, a da je prema drugom  planu iz 2019. uplanirano 6 agregata svaki 4.5 MW, dok je prema trećem planu iz 2021. predviđeni su četiri puta snažniji vjetroagregati od 5.9 MW svaki, odnosno 6  vjetroagregata ukupne snage od 36 MW. 

'Znači od prvotno planiranih 22 manja vjetroagregata, ukupne visine 119 m, 2019.  prelazi se na divovske vjetroagregate ukupne visine 238,5 m, što u naravi znači ugradnja  visinski duplo većih vjetroagregata. Visina vjetroagregata od 238,5 m ima potpuno drugačiji učinak na okoliš od vjetroagregata visine 119 m pa bi prema tome takva značajna promjena trebala imati za posljedicu izradu nove studije o utjecaju na okoliš. Pticama nije svejedno imati rotirajuću barijeru 119 m ili barijeru od 238,5 m. Okolnom stanovništvu nije svejedno je li im se 24 sata dnevno ispred očiju rotiraju rotori od 77 m na visini od 80 m ili skoro duplo veći rotori od 149 m na visini od 105 m. Stoga nije jasno iz kojeg je razloga Uprava za procjenu  utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom 2019. godine utvrdila kako nije potrebno  provesti novi postupak procjene o utjecaju na okoliš. Isto tako nije jasno zašto su se vladajući u općinama Prgomet, Lećevica i Kaštela složili s tom odlukom i nisu zahtijevali izradu novog  elaborata o utjecaju na okoliš', ističu. 

Vezano za buku koju bi takav vjetropark proizvodio prema studiji iz ožujka 2021., navode dalje, selo Opor Botići je najugroženije jer se nalaze najbliže. 

'Mjerenje buke u ovom elaboratu bazirano je na brzini vjetra od 8 m/s što odgovara brzini vjetra od 28,8 km/h. Međutim, svima je  poznato kako u Dalmaciji pušu puno snažniji vjetrovi koji mogu doseći brzinu od 155 km/h ili 43 m/s. U tom elaboratu naznačeno je da zvučna snaga u neposrednoj blizini elektrane iznosi oko  105 dB (A) te da se ta razina buke smanjuje na nekih 45 dbA. U studiji iz ožujka 2021. godine  je napisano doslovno: 'S obzirom na to da na brzinama vjetra većim od 10 m/s ambijentalni zvuk  vjetra ima veći utjecaj u odnosu na zvuk vjetroagregata, veće brzine nisu uzete u obzir'. Pri  tom nije uzeto u obzir da u Dalmaciji vjetar puše na mahove pri čemu nakon velike brzine  vjetra koje uzrokuje brzu rotaciju vjetroelektrane dolazi do naglog opadanja razine buke vjetra dok rotori od vjetroelektrane zbog inercije nastavljaju zagađivati okolinu bukom te ometati  lokalno stanovništvo i životinjski svijet', poručili su.

O zagađenju okoline u blizini vjetroparkova bukom, dodaju, svjedoče i stanovnici u okolici vjetroparka Krš-Pađene čija se sela također nalaze na udaljenosti od 500 m od najbližeg  vjetroagregata. 

'Naime, buka od 45 dbA danju je podnošljiva, ali noću, kad je tišina, buka od  vjetroagregata postaje jedini izvor buke. Tada ista razina buke postaje nesnošljiva i ljudi  doslovno ne mogu spavati. Tako buka ima veliki utjecaj na zdravlje ljudi, pogotovo starijih  i nemoćnih osoba. Također, na tom području je nakon instaliranja vjetroelektrane nestalo ptica, ali zato ima puno više insekata i glodavaca. Neprirodne grdosije koje proizvode buku  narušavaju prirodnu ravnotežu. 

Iz svega iznesenog nije jasno na koji način i po čijoj odluci je izvršen odabir lokacije u blizini naseljenih područja. Naseljenost područja trebao bi biti jedan od glavnih faktora pri izboru  lokacije za gradnju vjetroelektrana koje dokazano utječu na kvalitetu i zdravlje života okolnog  stanovništva. Uz sve to nedvojbeno je da vjetroelektrane narušavaju izgled prirode i negativno utječu na životinjsku populacije. Za pojedine vrste, kao npr. ptice i šišmiše, propeleri od vjetroturbina su iznimno opasni. Gigantske vjetroelektrane značajno narušavaju krajobraz  i imaju štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi koji žive u naseljima uz vjetroagregate, jednako  kao što imaju štetan utjecaj i na staništa ptica, šišmiša i velikih zvijeri', upozoravaju iz DP-a.

Postavlja se pitanje, ističu, iz kojeg razloga, nakon ogromne promjene u vrsti i tehničkoj  konstrukciji vjetroagregata, nije tražena izrada nove studije o utjecaju na okoliš te kako je moguće da nitko od vladajućih u administrativnim općinama Prgomet, Lećevica, Kaštela  nije tražio novu studiju o utjecaju na okoliš iako je očito kako stara studija nije primjenjiva  na novu vrstu vjetroagregata koji su duplo veći od vjetroagregata iz prethodne studije? 

'Iz svega navedenog DP Kaštela smatra da bi trebalo obustaviti izgradnju vjetroparka Opor te napraviti novu detaljnu studiju utjecaja vjetroparka na lokalno stanovništvo i  životinjski svijet koja bi, prema našem mišljenju, ako se ispravno provede, trebala dokazati kako odabrana lokacija nije pogodna za postavljanje takvog postrojenja. 

Svjesni smo prednosti vjetroelektrana u odnosu na tradicionalne neobnovljive  izvore energije, ali ne po cijenu devastacije prirode i smanjenja kvalitete života lokalnog  stanovništva, a sve u svrhu pogodovanja raznim interesnim skupinama. 

Smatramo kako lokacija Opor-Bijaći nije podobna za izgradnju vjetroparka te tražimo da se poštuje propisana udaljenost od građevinskog područja. S druge strane, ako je neophodna  izgradnja vjetroparka iz razloga poticanja proizvodnje obnovljive energije, lokacija na  kojoj se vjetroparkovi općenito mogu graditi treba biti izvan naseljenih područja, odnosno, na područjima na kojima je utjecaj na okoliš bio minimalan', zaključuju iz DP-a,