DRUKČIJI POGLED Stručnjak za zaštitu okoliša ne vidi problem u brodu s azbestom u škveru, prozvao je Vladu za populizam, a ima poruku i za aktiviste

Stručnjak za zaštitu okoliša dr. sc. Viktor Simončič, u emisiji Osječke TV 'Karte na stol', voditelja Gorana Flaudera, iznio je sasvim drukčije viđenje oko broda s azbestom u Brodosplitu. Dok se zbog 'Moby Drea' organiziraju prosvjedi, Vlada donosi rješenje da brod mora napustiti škver, Simončič navodi da se radi o populizmu i da straha nema. Još konkretnije, smatra da se radi o elementarnom nepoznavanju materije i da samo želi uvesti zdravu logiku.

- Nisu krive mase, narod sluša svoje vođe, profesore s fakulteta... Profesori su krivi i veliki populisti. Mi koji smo akademski građani imamo dužnost da ukazujemo. Sveučilište ima autonomiju - navodi. 

Voditelj je citirao Simončiča koji je naveo kako mu Trump okolišno postaje sve bliži, upravo zbog prestanka tolikih napora s borbom protiv azbesta. 

- Opisao je azbest kao najbolji vatrootporni materijal i da je povezan s mafijom - uklanjanje su vodile tvrtke povezane s mafijom - kazao je.

Simončič je govorio i kako se kao savjetnik slovenske Vlade još bolje upoznao s problematikom azbesta, a među ostalim gledao je i dokumentarni film o njemu.  Vraćajući se u povijest, tako je iznio da su azbest koristili i stari Grci.

- Materijal je dokazano bio problematičan za radnike koji su radili na tom mjestu, u procesu prerade kada se iz amorfne mase rade cijevi, ploče... Za obitelji radnika, pogotovo žene jer su čistile radna odijela muževa. Izvan toga je jedan od najboljih materijala koji postoje - tvrdi.

Oboljeli su, naveo je, došli u dodir s igličastom prašinom koja im je ušla u pluća, a pojavljivali su se nakon 30 godina rada u takvoj atmosferi.

- 70-ih godina je došlo do takvih spoznaja, a 2005. je došlo do zabrane korištenja. Ako ne koristite azbest, onda se uzima staklena vuna koja se uzima iz stijena. Pita li se netko kako to utječe na zdravlje, energiju... - naveo je.

Drži da, što se tiče panela s azbestom koje mora riješiti Brodosplit, nema straha. 

- Problem je što ministrica Vučković mora objasniti o tome. Kad imate sanaciju, radi se u potpuno zatvorenom sistemu, podtlaku, da ni male čestice ne mogu ići vani, a su radnici u skafanderima. Ministrica je to morala objasniti, a nije - smatra.

Decidirano tvrdi i da nije opasno da se pregrade izvade, recikliraju i da ni za koga ne bude opasan. Iako bi u toj obradi možda letjele čestice po brodu, Simončič kaže da se očisti, usiše i pobriše, a radnici su u skafanderima. 

Kako se može očistiti, uvuče se u najmanju poru, a aktivisti u Splitu kažu i da je jedna čestica dovoljna za razboljeti se, zanimalo je voditelja.

- Onda bih ja tim aktivistima rekao kako Fond za zaštitu okoliša, kada priča o reciklažnom dvorištu, kaže da svaki građanin može donijeti 200 kila tih ploča. To piše, a u brodu će biti problem. Tko je lud? - iznio je.

Ustvrdio je da su radnicima koji su radili bez zaštite izašle posljedice na vidjelo desetljećima kasnije.

- Mora se raditi osam sati dnevno u takvoj atmosferi i to 10, 20 godina. A ne hoće li se tri puta ili neće udahnuti prašina. Te ploče nisu opasne, nema fine prašine  - kazao je.

Za azbest kao materijal je rekao da je bolji od kamena, metala i plastike, te da na njega ne djeluju ni kiselina ni lužine ni toplina.

- Nisam ja ovdje da branim azbest, ni protiv naroda, ja njih razumijem, problem je onih koji vode okoliš u Lijepoj našoj jer oni moraju to objasniti - ustvrdio je. 

Brodosplit bi ih, nastavio je, mogao izrezati, skinuti, spakirati ploče.

- Po meni ih ne bi bio problem ni deponirati, prekriti sa zemljom. Kod nas su pravilnici da moraju biti kazete za azbest, prekrivene najlonom. Pitao me netko za Vranjic, da su silne tone azbesta ostale i da su ljudi prekrili sa zemljom, a ja sam rekao da je to super i ne treba ništa više - podvukao je.

Zaključio je da se oko rada s azbestom radi o elementarnom razumijevanju nečega i državi kojoj moramo povjerovati.

- Kada netko populistički kaže, a njih pet izađe na ulicu i kaže 'nećemo brod u Splitu', premijer odmah kaže nema broda i tako napišu, da ide brod van. Uvjeren sam da će se Brodosplitu nadoknaditi šteta i dobit. Ne ulazim da tu postoji nešto što ja ne bih znao, ali su takvi brodovi u Hrvatsku ulazili i ranije u niz naših brodogradilišta. Što ćemo sada reći, nema remonta više? - iznosio je.

Zabrana po pitanju azbesta se, dodao je, odnosi na uvoz, korištenje i ugradnju novog. 

- Posao u Brodosplitu bi bio klasičan, da netko radi remont - zaključio je.

Dočaravajući svoje misli predložio je da svatko iz svoje kuće izbaci stare stvari, od fenova do frižidera.

- Sve ima azbest. Hoćemo sve izbaciti? - retorički je upitao.

Još jednom je naglasio kako je azbest zaštićen u panelima.

- Ne pršti vani, na radnom mjestu postoje standardi zaštite na radu i radnik je zaštićen. Oni koji se brinu o okolišu moraju brinuti samo da ne izađe vani. To je briga okoliša. To što bi eventualno moglo izaći iz Brodosplita, a po pravilima ne bi smjelo izaći ništa, je zanemarivo, benigno, apsolutno ništa. Do jučer su kočnice na automobilima bile od azbesta. Je li narod po gradovima, po New Yorku, umirao od azbestoze? Pa nije - završio je oko broda 'Moby Drea'.

Što se tiče daljnje problematike, rekao je i kako mi uvozimo azbest.

- Pa mi kupujemo brodove u Grčkoj 30 godina stare, puni su azbesta! Hoće li država onda tražiti da i oni idu vani na remont kad odsluže? Ako bismo bili principijelnu, onda trebamo zahtijevati da se uvoze brodovi bez azbesta. Takvih je malo, možda Abramović ima jahtu drukčijih materijala, ali za komercijalne brodove teško će netko priuštiti kamenu ili staklenu vunu - zaključio je.

Vlada treba stvarati 'okoliš za ulaganje', a ne tjerati investicije i populistički stjecati poene. U takvom ozračju, slikovito je završio - ulica sruši projekt.

Simončič je, dodajmo, bio poznat u Splitu zbog kritika na postojeću sanaciju Karepovca, a savjetovao je i bivšeg direktora Čistoće Ivicu Karoglana za nužnu nabavku biostabilizatora.