EKO KUTAK - PEOVICA: Samo se 5 posto građevnog otpada reciklira ili zbrinjava na prihvatljiv način
Peovica je ishodila lokacijsku dozvolu za građevinsko reciklažno dvorište, te se trenutačno izrađuje glavni projekt za postrojenje vrijedno deset milijuna kuna u Zakučcu
Otpad koji nastaje prilikom nove gradnje, rekonstrukcije postojećeg objekta, sanacije ili rušenja naziva se građevinskim otpadom. Obično je to šuta, zemlja, te ostali otpad s gradilišta. Pod pojmom šute podrazumijeva se žbuka, dijelovi zidova, betona, keramičkih pločica, crjepova, stolarija, i drugo. Razvijene zemlje Europske unije, točnije Nizozemska, Belgija i Danska, recikliraju više od 80% građevnog otpada i otpada od rušenja. U Hrvatskoj se godišnje proizvede više od 2 milijuna tona građevnog otpada, a kako nije u potpunosti organiziran ekonomski sustav gospodarenja, samo se 5% građevnog otpada reciklira ili zbrinjava na prihvatljiv način.
Nesavjesno postupanje s građevnim otpadom uzrokuje povećanje volumena otpada na odlagalištima te se nepotrebno razbacuju resursi, nagrđuje i onečišćuje okoliš. Većina hrvatskih županija još uvijek nije odredila lokacije za gospodarenje građevnim otpadom koji nerijetko završava na odlagalištima komunalnog otpada. Također, veliki problem predstavljaju tzv. 'divlja odlagališta' koja osim što narušavaju estetski izgled, onečišćuju i zagađuju okoliš.
Cijena obrade građevinskog otpada je dosta velika zbog neuređenog sustava povrata obrađenog materijala u druge svrhe (materijal za nosive slojeve cesta, reciklirani asfalt, dodaci raznim vrstama betona). Takav problem će postojati sve dok se ne izgrade građevinska reciklažna dvorišta koja će moći zaprimati i vršiti primarnu obradu građevinskog otpada.
Peovica d.o.o. je ishodila lokacijsku dozvolu za građevinsko reciklažno dvorište, te se trenutačno izrađuje glavni projekt za postrojenje vrijedno deset milijuna kuna u Zakučcu. Građevinski otpad će zasigurno imati prioritet za rješavanje problema njegove obrade, jer trenutačna povećana izgradnja turističkih kapaciteta i stambenih jedinica generiraju ogromne količine otpada koje većinom završavaju na divljim odlagalištima.
Građevinski otpad ne smije sadržavati azbest. Azbest se najčešće koristio za pokrovne krovne ploče, podzemne kanalizacijske cijevi, toplinske izolacije kao i vatrootporne stijenke. Azbest je opasan za zdravlje samo kada se njegova sićušna vlakna nađu u zraku koji udišete. To se eventualno može dogoditi ako materijale koji sadrže azbest trgate, stružete, brusite, razbijate, lomite ili ih na bilo koji drugi način obrađujete a da pri tome proizvedete i udahnete prašinu. Najčešći građevinski materijal koji sadrži azbest u kućanstvima su pokrovne ili zidne 'salonitne' ploče. Njihovo uklanjanje trebate prepustiti za to obučenim osobama. Ako se ipak sami upustite u taj zahvat, obvezatna su osobna zaštitna sredstva (maske i rukavice), pažljiva demontaža uz protuprašno prskanje vodom, pažljivo spuštanje, odlaganje i pakiranje zaštitnom folijom.
U Splitsko dalmatinskoj županiji se uskoro planira otvaranje centra za obradu građevinskog otpada u sklopu tvrtke Cemex, gdje bi se trebao zaprimati građevinski otpad iz okolnih jedinica lokalne samouprave, a to znači da će i reciklažna dvorišta onda moći zaprimati i transferirati manje količine građevinskog otpada zaprimljenog od domaćinstava. Realizacijom ovo projekta riješio bi se problem odlaganja građevinskog otpada, i sanirala gomila divljih odlagališta u prirodi.
