Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
EKO KUTAK - PEOVICA Kućno kompostiranje je jedan od ekološki najprihvatljivijih načina smanjivanja količine otpada, donosimo savjete

EKO KUTAK - PEOVICA Kućno kompostiranje je jedan od ekološki najprihvatljivijih načina smanjivanja količine otpada, donosimo savjete

Svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u vrtu, a korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje čak i na balkonu ili u garaži

Kompostiranje je prirodni proces kojim se uz pomoć mikroorganizama biootpad pretvara u kompost, gnojivo - hranu za biljke. Kompostiranje je jedan od najvažnijih prirodnih procesa u službi smanjivanja količine otpada. Naime, prosječan sastav kućnog otpada ukazuje da se čak trećina takvog otpada može reciklirati na ovaj način (u Hrvatskoj na odlagalištima preko 40% volumena zauzima biološki razgradivi otpad). Dakle, ako prosječno kućanstvo proizvede 3 kg otpada na dan, 1 kg otpada se može kompostirati, odnosno tijekom godine možemo preraditi više od  300 kg otpada. Na ovaj način biootpad postaje korisna sirovina, a ne problematično 'smeće'.

Kućno kompostiranje je jedan od ekološki najprihvatljivijih, ako ne i najprihvatljiviji načina smanjivanja količine otpada, čitav proces:  nastanka otpada - recikliranje - ponovna upotreba se odvija na jednom mjestu. Tako ne troše se energija i resursi za njegov prijevoz, preradu i primjenu, već se čitav proces obavlja kod kuće.

Za kompostiranje nije potreban veliki prostor. Svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u vrtu, a korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje čak i na balkonu ili u garaži. Najpogodnije mjesto za kompostiranje je sjenoviti kut vrta/dvorišta zaštićen od izravnih udara vjetra (izbjegavati mračna i hladna mjesta). Kompostirati možemo u hrpi koja može biti slobodnostojeća, ograđena drvom, ciglom, žicom ili u specijalnim komposterima koji se mogu kupiti u trgovini.

Kompostirat se može pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, usitnjeno granje, pepeo drvenog ugljena ili drvo (bio otpad bogat ugljikom) također, sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, kora agruma (usitnjena), talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja (bio otpad bogat dušikom). Za kompostiranje nije predviđeno dodavanje osjemenjenog korova, lišće oraha - sadrži prirodni herbicid, bolesne biljke, otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, kosti, velike količine novinskog papira, časopisi u boji, pelene, izmet, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisavača i pepeo kamenog ugljena. Zbog spore i teške razgradnje nije preporučljivo odlaganje čepova od pluta, ljuski oraha, češera i kosti. Nikako ne stavljati otpatke koje sadrže kemikalije, primjerice stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano impregnirano drvo i stiropor.

Za pravilno kompostiranje prvo se mora usitniti organski otpad kako bi se lakše razgradio. U približno jednakom omjeru pomiješati organski otpad bogat dušikom (brže se razgrađuje i osigurava vlagu) i organski otpad bogat ugljikom (sporije se razgrađuje i osigurava prozračnost). Materijal staviti na hrpu (na dno je poželjno staviti sloj granja radi prozračnosti) i zaštititi ju od prejakog sunca i oborina. To ćemo učiniti tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute ili kartonom. Kompost se ne smije  pokrivati plastičnim vrećama. Hrpu povremeno (bar jednom mjesečno) preokrenuti kako bi osigurali prozračivanje, jer zrak je neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprečava pojavu neugodnih mirisa. Materijal na hrpi se ne smije zbijati jer će se onemogućiti prozračivanje hrpe. Provjeravanje vlažnosti komposta je vrlo bitno, te se može jednostavno provjeriti - iz dubine hrpe uzeti šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osjeća vlažnost, voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena. Možda će u ljetnim mjesecima kompost trebati povremeno vlažiti, a zimi ga zaštititi od prevelike vlage. Nakon nekoliko  mjeseci, kad kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi  specifičan miris 'šumske zemlje' umiješajmo ga u zemlju svog vrtnog ili kućnog bilja.

Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu, jer će zbog nedostatka kisika doći do truljenja i neugodnog mirisa. Kompostište ne pravimo na kamenu, betonu ili nekoj drugoj nepropusnoj podlozi. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu. Pokošenu travu na hrpu stavljamo u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Pokošenu travu prethodno ostavite da se prosuši, kako bi je dodali u hrpu. Organski otpad usitnimo i miješamo, a svaki odloženi sloj možemo posuti vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti i ubrzati proces razgradnje kompostnog materijala.

Ukoliko kompostna hrpa bude širila neugodne mirise, znači da joj nedostaje kisika ili ima previše dušika, te je potrebno preokrenuti hrpu zbog prozračivanja.  Ako je hrpa presuha, dodajte vode, no ne previše. Prevelike količine vode zatvorit će zračne prolaze te dovesti do ugibanja organizama kojima je potreban zrak, čime će se zatvoriti proces kompostiranja. Ako je hrpa prevlažna, obavezno je preokrenite i dodajte materijal koji će upiti suvišnu vlagu (piljevina, suho lišće…). U toplijim mjesecima kompostna hrpa može privući razne kukce ili muhe, te u tom slučaju materijal treba prekriti s tankim slojem zemlje ili lišća.

Dobrobit kompostiranja biootpada je što smanjujemo količinu otpada koja se odlaže na odlagalištima i ograničavamo razvoj nepovoljnih i za okoliš opasnih procesa. Procesi koji se odlaganjem biorazgradivog otpada razvijaju na deponijima su: emisije metana i ostalih stakleničkih plinova te onečišćenja procijedim vodama. Kompostiranjem se također utječe i na smanjenje volumena odlagališta. Jedna od najvažnijih prednosti kompostiranja ostvaruje se primjenom komposta u poljoprivredi i vrtlarstvu. Kompost poboljšava strukturu tla, tlo je rahlije, većeg kapaciteta za vodu i sprječava njegovo isušivanje. Upotrebom komposta smanjujemo potrebu za umjetnim gnojivima koja smanjuju kvalitetu voda i tla te ugrožavaju zdravlje ljudi, biljaka i životinja. Kompostom dajemo zemlji hranjive sastojke koji su potrebni za rast i razvoj biljaka, te održavamo i poboljšavamo plodnost zemlje. 

Vaša reakcija na temu