U prostoru Kantuna kulture u Trogiru, u ponedjeljak, 20. listopada 2025. godine, održana je međunarodna konferencija 'Climate Change and Heritage: Challenges and Responses in Coastal and Protected Areas', u organizaciji Javne ustanove RERA S.D.
Organizirana je u okviru projekta CAMPUS (Climate Adaptation Plans for UNESCO Sites), sufinanciranog iz programa Interreg Italy–Croatia (2021.-2027.)
Konferencija je okupila stručnjake iz Hrvatske i Italije iz područja klimatologije, konzervatorstva, prostornog planiranja i zaštite prirode, s ciljem razmjene znanja o utjecaju klimatskih promjena na kulturnu i prirodnu baštinu, te predstavljanja rezultata razvijenih kroz projekt CAMPUS.
U ime domaćina sudionike je pozdravio Ante Bilić, gradonačelnik Trogira, čelnik UNESCO-vog grada, kojem također klimatske promjene prijete plavljenjem stare jezgre grada. A u ime organizatora Javne ustanove RERA S.D. Mihaela Tomašević je okupljenima istaknula važnost suradnje lokalnih zajednica, znanstvenih institucija i državnih tijela u planiranju mjera prilagodbe klimatskim promjenama u područjima pod UNESCO zaštitom.
Prvo izlaganje održao je prof. dr. sc. Mirko Orlić s Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je u uvodnom keynote predavanju 'Climate Change: Global and Regional Processes' govorio o globalnim trendovima klimatskih promjena, znanstvenim modelima i projekcijama za Jadransku regiju. Posebna pažnja znanstvenika je na mjerenjima i praćenju promjena u samoj atmosferi, te morima, kao i projekcija budućnosti uslijed podizanja razine mora, viših temperatura zraka, ali i češćih padalina u kraćem periodu, no s jačim intenzitetima.
Jasna Popović, konzervatorica iz Trogira, izlagala je na temu 'Management of a UNESCO Site and Climate Change: The Case of Trogir', ističući izazove očuvanja povijesne jezgre Trogira u kontekstu rastućih klimatskih pritisaka.
Maja Vurnek iz JU Nacionalni park Plitvička jezera prikazala je primjer prilagodbe prirodnog UNESCO lokaliteta klimatskim stresorima kroz prezentaciju 'Plitvice Lakes National Park - Adaptation of a Natural UNESCO Site to Climate Stress'.
U ime talijanskog partnera IUAV University of Venice, u ime stručnog tima Federica Parlato i Silvia Zannin su sudionike upoznale s analizama UNESCO lokaliteta obuhvaćenih projektom CAMPUS, s fokusom na procjene ranjivosti i klimatske scenarije izrađene prema IPCC metodologiji.
Ivan Carević, stručnjak za geoekologiju, predstavio je karte rizika i modeliranje ugroženosti za Trogir i Stari Grad, s naglaskom na buffer zone i klimatsku otpornost obalnih područja. U svom izlaganju iznio je i podatke iz ankete provedene među građanima stare jezgre Trogira, koji su svjedoci poplava koje im prijete u njihovim domovima, a sve su nažalost – učestalije.
Petra Smajić iz Ministarstva kulture i medija RH govorila je o pravnom okviru upravljanja rizicima za kulturnu baštinu i ulozi konzervatorske službe kao temelju sustavne prilagodbe. Slijedilo je izlaganje Martina Bućana iz Splitsko-dalmatinske županije, koji je predstavio iskustva iz projekata Desirmed i A-AAGORA, s primjerima lokalnih inicijativa i održivih rješenja u praksi.
Središnji dio programa bio je okrugli stol 'From Global Science to Local Action', kojim je moderirala Sandra Barčot.
Uz predstavnike partnerskih institucija Martina Bućana iz Splitsko-dalmatinske županije, te profesora Mirka Orlića, u raspravi su sudjelovali i Vinko Tarbušković, ravnatelj Agencije za upravljanje Starogradskim poljem, te predstavnica resornog ministarstva Petra Smajić.
U otvorenoj diskusiji naglašena je potreba povezivanja znanstvenih analiza s konkretnim lokalnim mjerama te aktivnog uključivanja zajednice u procese planiranja i zaštite kulturne baštine.
U završnom dijelu predstavljeni su zaključci konferencije i daljnji koraci u okviru projekta CAMPUS, s naglaskom na primjenu izrađenih planova prilagodbe i konkretnih mjera za UNESCO lokalitete Trogir i Stari Grad, koji će poslužiti kao model održivog upravljanja baštinom suočenom s klimatskim izazovima.
Na kraju konferencije, u izjavi za medije iz Javne ustanove RERA S.D. poručili su: 'Ako želimo sačuvati Trogir, Stari Grad i sve što jesmo – moramo djelovati sada, zajedno, s poštovanjem prema prošlosti i odgovornošću prema onima koji tek dolaze. Naša je baština više od kamena i zidina – to je identitet, ponos i obaveza prema budućnosti'.