FOTO/VIDEO Splićani 'zapišali' Bačvice
'Ne damo naše plaže'
Bačvice su u poslijepodnevnim satima bile pune Splićana, okupljenih ovog puta ne zbog plaže i mora, nego zbog - prosvjeda. Ekološko društvo Picigin Bačvice, naime, koordiniralo je skupni performans naziva 'Zapišavanje teritorija', a sve u sklopu javnog prosvjeda 'Ne damo našu obalu'.
'Okupili smo se kako bismo izrazili svoje nezadovoljstvo prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, u prvom redu da kažemo 'ne' bilo kakvom ograničenju pristupa pomorskom dobru (osim kad su u pitanju infrastrukturni objekti), odnosno da cijela obala mora biti pristupačna svima. Osnovni nam je cilj učiniti problem vidljivim te senzibilizirati cijelu javnost. U razgovoru s prijateljima i poznanicima ustanovili smo da većina javnosti uopće nije upoznata s problemom, stoga smo odlučili upriličiti performans 'zapišavanja teritorija', zamišljen kao simbolična akcija prisutnih kojom se šalje poruka da se plaža ne može nikome dodijeliti na privatno korištenje', uvodno je u ime organizatora poručio Toni Stipišić.
Performans je, kako je pojasnio, također svojevrsni online challenge. Pojedinci ili grupe simbolički bi 'zapišavali' plaže u svojim mjestima diljem obale te tu akciju snimili i podijelili na društvenim mrežama, a time problem učinili vidljivijim.
Prije samog performansa, predstavnik organizatora pročitao je otvoreno pismo hrvatskoj Vladi i Saboru. Evo što stoji u njemu:
'Sporni zakon predviđa ograničenje uporabe pomorskog dobra iz opće upotrebe, odnosno ograđivanje i drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra s ili bez naplate. U Ustavu eksplicitno stoji da su more, morska obala, otoci od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njenu osobitu zaštitu. Drugim riječima, pomorsko dobro Ustavna je kategorija koja mora biti dostupna svima - jednako i na svakom mjestu. Ne može se bez volje naroda, referendumom ili dvotrećinskom većinom zastupnika u Saboru ograničiti. Osim toga, predloženi zakon neetičan je i diskriminirajući zato što otvara mogućnost da najvrjedniji dijelovi naše obale i otoka postanu enklave bogatih. Pozivanje na gospodarsku korist samo je kamuflaža.
Osobito štetnim držimo odredbe zakona kojima se odlučivanje o ograničavanju prepušta jedinicama područne, regionalne i lokalne samouprave. Prepuštanje odluka načelnicima i gradonačelnicima u zemlji u kojoj je korupcija postala modus operandi samo je prikriveni način za uzurpaciju najljepših dijelova jadranske obale daleko od očiju javnosti.
Njegovanje tradicije slobodnog pristupa obali možda je jedno od najdemokratskijih tekovina naše države te bismo se time zaista trebali ponositi. Puno moćniji i bogatiji kulturno utjecajni narodi nisu uspjeli sačuvati svoju obalu od privatizacije.
Također, nedopustivo je da, u trenutku kada Republika Hrvatska donosi cijeli spektar strategija koji nameću zeleni razvoj, održive principe i potiču nas da ozelenimo ideje, jedan prijedlog zakona predviđa iskorištavanje najvećeg prirodnog resursa bez ijednog mehanizma i garancije očuvanja kojim bi se utvrđivalo kršenje okolišnog zakonodavstva i omogućilo sankcioniranje koncesionara u takvim slučajevima. Izbjegavanje uključivanja civilnih udruga koje se bave očuvanjem prirode i okoliša u radnu skupinu za izradu zakona govori koliko je zaštita okoliša marginalizirana pred interesom kapitala. Zato ovdje s Bačvica, plaže na kojoj su odrasle generacije Splićana, poručujemo: ne može, ne damo našu obalu.
More je dio našeg identiteta, bez mora ne bi bilo ni nas. Zato pozivamo sve Splićane, Dalmatince, Primorce, Istrijane i sve građane Hrvatske da dignu svoj glas protiv ograničavanja pristupa pomorskom dobru, osim u slučaju infrastrukturnih objekata.
Tražimo od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da u konačnom tekstu u cijelosti izostavi članak 11. naveden u prijedlogu predmetnog zakona kao i sve odredbe koje se odnose na bilo ograničenje bilo kakvoga pristupa. Apeliramo na saborske zastupnike da, u slučaju da se predlagatelj ogluši na iznesene zahtjeve, ne daju svoj glas koji bi bio ne samo neustavan, već i čin stvarne veleizdaje svih hrvatskih građana. '
Skup je podržao i splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević.
Među prosvjednicima je bila i Marijana Grubić iz Vranjica.
'Došli smo podržati prosvjed jer ni mi ne damo našu obalu. Inače se kao inicijativa 'Mjesto koje hoće živjeti' borimo da se i industrija stavi u zakonske okvire, da ne trpimo prašinu i očišćenja mora', kaza je.
Iako su stigli mnogi Splićani, stava je kako na ovakvim događanjima nikada nije dovoljan broj ljudi.
'Nikad nema kritične mase koja će izići kad je potrebno. Ljudi ne kuže u čemu je problem dok ne postane prekasno', istaknula je.
Održani performans neće škoditi, ali, srećom, već je proveden niz aktivnosti zbog kojih je nacrt protiv kojega prosvjeduju već značajno promijenjen.
Kako smo ranije izvijestili, iz Pokreta otoka prije dva mjeseca alarmirali su javnost o skandaloznom prijedlogu. Maja Jurišić, županijska vijećnica koalicije Za i članica Pokreta otoka, imala je najzapaženiji angažman, a na kraju je, izgleda, borba za javno dobro oplemenjena. Još u rujnu župan Blaženko Boban na Skupštini je kazao na upit Jurišić da će ono što je izašlo u javnost kao prijedlog zakona doživjeti promjene. Uz to je dožupan otkrio da takvim nacrtom nisu bili ni u Županiji zadovoljni te da intenzivno rade na promjenama. Nova radna verzija spremna je, ipak su se u resornom ministarstvu trgli nakon niza primjedbi.
