HGK: Proces energetske tranzicije treba biti usklađen, a ciljevi konkretni

Za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj ključan je stabilan i predvidiv regulatorni okvir, kao i definiranje nacionalnih ciljeva te konkretan plan za njihovo provođenje, poručeno je s Regionalnog foruma Obnovljivi izvori energije 2030 – svi naši izazovi koji se održao u organizaciji Županijske komore Sisak, i u suradnji sa Županijskom komorom Otočac, Županijskom komorom Karlovac, Komorom Zagreb te Sektorom za industriju i održivi razvoj HGK.

'Pred nama su ključni izazovi koje ne smijemo više zaobilaziti – od usklađivanja s ambicioznim ciljevima EU do kreiranja stabilnog regulatornog okvira koji neće kočiti razvoj. Hrvatska mora pronaći balans između održivih ambicija i realnih mogućnosti, kako bismo omogućili dugoročnu sigurnost opskrbe i ekonomski rast. Naše članice već ulažu značajna sredstva u obnovljive projekte, ali bez jasnih zakonskih smjernica i koordinirane podrške institucija, taj potencijal ostaje djelomično iskorišten. Potrebni su nam usklađeni potezi koji će omogućiti stabilan i održiv razvoj sektora', kazala je Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, otvarajući regionalni forum koji se održao danas u Sisku.

Sisačko-moslavačka županija jedno je od najvećih gradilišta u Hrvatskoj, prvenstveno zbog saniranja posljedica katastrofalnog potresa koji je ovo područje pogodio prije četiri godine. Projekti obnove provode se u skladu sa Zakonom o gradnji, koji je usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. godine, Strategijom niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu, Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine i Dugoročnom strategijom obnove nacionalnog fonda zgrada RH do 2050. godine.

Anita Sinjeri-Ibrišević, pročelnica Odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj, zaštitu okoliša i prirode Sisačko-moslavačke županije, kaže da ovakav način obnove doprinosi strateškom cilju da sve zgrade u Hrvatskoj 2050. budu gotovo nula energetske ili s visokom razinom energetske učinkovitosti. Kao dobar primjer korištenja geotermalne energije u Županiji navela je Lječilište Topusko koje nudi viziju dugoročno održivog razvoja Općine Topusko temeljenog na korištenju obnovljivog izvora geotermalne vode i s njom povezane energije te smanjenju emisije CO2, kao i povećanoj sigurnosti opskrbe, a sve u skladu s najsuvremenijim dostignućima iz područja energetike i automatizacije.

U Županiji se aktivno radi na povećanju svijesti o važnosti smanjenja emisija stakleničkih plinova, poticanju energetske učinkovitosti u kućanstvima i podržavanju korištenja obnovljivih izvora.

'Ministarstvo gospodarstva vodi energetsku tranziciju kao ključni dio gospodarske politike, usklađene s ciljevima EU, čvrsto opredijeljeno da energetski i klimatski ciljevi do 2030. ne opterećuju cijene za industriju i poduzetništvo. Ovaj forum daje priliku za jasnu podršku gospodarstvu i konkurentnosti Hrvatske', poručio je Vedran Špehar, državni tajnik Ministarstva gospodarstva.

Sudjelujući na panelu Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) RH, Ivo Čović, predsjednik Udruženja OIE HGK, kazao je da je energetika područje koje neizostavno zahtjeva dugoročno planiranje.

'Proces energetske tranzicije mora biti planiran i vođen od strane 'države', a to podrazumijeva koordinirani nastup nadležnih državnih tijela. Nužno je uzeti u obzir sve elemente potrebne za uredno funkcioniranje elektroenergetskog sustava u budućnosti. Trenutno nema integralnog promišljanja o definiranju nacionalnih ciljeva i načinu njihovog ostvarenja koji bi bili pretočeni u konkretni srednjoročni ili dugoročni akcijski plan odnosno program. Temi OIE svatko je pristupao iz svog kuta gledanja brinući o svom interesu, pri čemu su ti interesi prirodno bili međusobno suprotstavljeni, što je rezultiralo izrazitom dugotrajnošću razvoja projekata', ocjenjuje Čović.

Na drugom panelu koji se održao u sklopu Foruma razgovaralo se o razvoju tržišta električne energije u Hrvatskoj, ali i važnosti pronalaženja modela kojim bi se osigurali povoljniji uvjeti za industrijske korisnike. Visoke cijene električne energije, koje su posljedica pandemije i energetske krize, još su uteg gospodarstvu, posebno energetski intenzivnim sektorima.

'U ABS Sisku električna energija čini najveći trošak u troškovima transformacije otpadnog željeza u naš proizvod – specijalni čelik. Trenutne cijene električne energije su previsoke te čine naš proizvod nekonkurentnim. Smatramo da je za opstanak većih proizvođača u Hrvatskoj potrebno omogućiti niže cijene kroz modele koji se primjenjuju u nama konkurentnim zemljama kao što su Francuska i Italija', poručio je Damir Radmilović, član uprave ABS Sisak.